Od početka godine cijene sirove nafte na svjetskim burzama bilježe pad jer se trgovci plaše da će zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava oslabiti potražnja za “crnim zlatom”.

Cijena nafte na američkoj burzi je jučer tijekom dana varirala između 78,10 i 79,86 dolara za barel, što je bilo za više od pola posto manje nego u prethodnom danu trgovine, a u Londonu je to bilo oko 84,70 dolara ili gotovo 0,70 posto manje nego u petak.

Tjedan prije su cijene pale čak i drastičnije u odnosu na razdoblje prije te se naftom, na američkom tržištu, trgovalo i po 73,77 dolara za barel. Cijene goriva u Hrvatskoj se niveliraju svaka dva tjedna, a prema jučerašnjoj odluci Vlade, od danas će cijena benzina biti za jedan cent viša, a dizela za eurocent niža u odnosu na prethodnih 14 dana.

Kina diktira trendove
Nakon što su u prethodna tri tjedna porasle gotovo 13 posto, proteklih 14 dana su globalne cijene nafte izgubile dobar dio tih dobitaka. Posljedica je to zabrinutosti za potražnju, posebno iz Kine, najvećeg svjetskog uvoznika “crnog zlata”.

Nakon što su tri godine vodile politiku “nulte tolerancije” na korona virusa, kineske vlasti ubrzano popuštaju restriktivne mjere, što bi trebalo ubrzati rast druge po veličini svjetske ekonomije.

Međutim, idući mjeseci bit će vrlo neizvjesni jer se virus ubrzano širi, pa mnoge bolnice i groblja javljaju da su pod pritiskom zbog velikog broja zaraženih i umrlih od Covida. Sve to moglo bi oslabiti potražnju, na što ukazuje i odluka Pekinga o povećanju kvota za izvoz derivata.

“Raspoloženje na tržištu pokvarili su pandemija u Kini i izazovi njenog otvaranja, koji su doveli pod znak pitanja tezu da će se potražnja oporaviti i cijene porasti”, rekao je za Reuters Norbert Ruecker, analitičar švicarske banke Julius Baer.

Trgovce je zabrinulo i upozorenje direktorice Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Kristaline Georgijeve da će ova godina biti teža od prošle zbog istodobnog usporavanja ekonomija u SAD-u, Kini i Europi te da bi zemlje koje čine otprilike trećinu svjetske ekonomije mogle uroniti u recesiju.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Naznake oporavka aktivnosti “u ključnim ekonomskim područjima” ponovo će podići cijene nafte na londonskom tržištu prema 100 dolara, potencijalno od drugog tromjesečja nadalje, procjenjuju u banci. U anketi Reutersa, pak, 30 analitičara procjenjuje da će ove godine cijena barela u Londonu iznositi u prosjeku 89,40 dolara.

Na američkom bi tržištu, prema tim procjenama, cijena u prosjeku mogla iznositi oko 84,85 dolara. Prošle su godine cijene nafte na tržištu u Londonu porasle oko 10 posto, što je ponajviše posljedica poremećaja na tržištu zbog rata u Ukrajini, dok su godinu dana prije, zahvaljujući oporavku svjetske ekonomije od koronakrize, skočile više od 50 posto

Energetske uštede
Potrošnja energije u najvećem europskom gospodarstvu, onom njemačkom, je 2022. u odnosu na 2021. godinu pala za 4,7 posto. Riječ je o podacima Radne zajednice za energetske bilance (AGEB) koji su potkraj prosinca prošle godine objavljeni u izvješću pod naslovom ‘Potrošnja energije je u 2022. pala na najnižu razinu od ponovnog ujedinjenja’.

Još u studenom prošle godine AGEB je u svojim izračunima predvidio kako će potrošnja energije u Njemačkoj u 2022. iznositi 3344 milijardi kW h. Potkraj prosinca objavljena je pak nova AGEB-ova statistika i tada je iznesen spomenuti pad za 4,7 posto, što znači da je potrošnja iznosila 3286 milijardi kWh.

Zanimljivo je promatrati kako su se u energetskom miksu Njemačke kretali pojedini energenti. Naime, udjeli fosilnih goriva kao što su nafta i ugljen su porasli i iznosili su 35,2 posto (nafta), odnosno 19,8 posto (ugljen), dok su godinu dana ranije bili manji: 32,5 posto (plin) i 18 posto (smeđi i kameni ugljen). Istodobno, značajno je smanjen udio prirodnog plina, s 26,6 posto u 2021. na 23,8 posto u 2022. godini.

Gotovo upola smanjen je i udio nuklearne energije: sa 6,1 na 3,2 posto, dok je udio obnovljivih izvora povećan s 15,7 na 17,2 posto, objavio je njemački stručni portal ‘CCI.Dialog’.