Postoje neke sličnosti, no nadam se da će se poduzeti preventivne mjere koje će spriječiti tragediju kakva se dogodila u bivšoj Jugoslaviji, rekao je pomoćnik glavnog tajnika UN-a za ljudska prava.
Visoki dužnosnik UN-a Ivan Šimonović izjavio je u srijedu da kriza u Ukrajini podsjeća na prilike u bivšoj Jugoslaviji 90-ih godina prošlog stoljeća, ali se nada da se tragedija raspada nekadašnje države neće ponoviti 25 godina poslije u Ukrajini.
"Postoje neke sličnosti, no nadam se da će se poduzeti preventivne mjere koje će spriječiti tragediju kakva se dogodila u bivšoj Jugoslaviji", rekao je pomoćnik glavnog tajnika UN-a za ljudska prava za CNN.
Visoki dužnosnik UN-a Ivan Šimonović izjavio je u srijedu da kriza u Ukrajini podsjeća na prilike u bivšoj Jugoslaviji 90-ih godina prošlog stoljeća, ali se nada da se tragedija raspada nekadašnje države neće ponoviti 25 godina poslije u Ukrajini.
"Postoje neke sličnosti, no nadam se da će se poduzeti preventivne mjere koje će spriječiti tragediju kakva se dogodila u bivšoj Jugoslaviji", rekao je pomoćnik glavnog tajnika UN-a za ljudska prava za CNN.
"Kroz nepristrani monitoring i javnu objavu izvješća možemo pridonijeti smirivanju stanja i sprječavanju takva tragičnog ishoda", dodao je hrvatski diplomat koji je vodio UN-ovu misiju za utvrđivanje stanja ljudskih prava u Ukrajini.
Po njegovim riječima, promatrači Svjetske organizacije nisu došli u Ukrajinu da bi pisali "politički uravnotežena" izvješća ili zauzimali strane, nego da nadziru stanje i izvješćuju na temelju činjenica. "Čvrsto vjerujem da tako možemo pomoći u smirivanju napetosti", istaknuo je.
Šimonović, koji je bio i na istoku Ukrajine, rekao je da se situacija u tom dijelu zemlje ozbiljno pogoršala zbog sve nasilnijih proruskih prosvjeda u kojima sudjeluju i "uvezeni" demonstranti. "Opasan trend je što prosvjedi postaju nasilni i što je sve više prosvjednika naoružano. To prijeti da situacija izmakne kontroli", upozorio je.
Promatrači UN-a su zbog toga izdali preporuke o slobodi govora i sprječavanju naoružavanja prosvjednika te njihovo pretvaranje u paravojne postrojbe. "Čiji god prosvjednici bili, bit će odgovorni za moguće tragične posljedice", upozorio je.
UN-ovi promatrači imaju saznanja i o zatvaranju pripadnika režima bivšeg predsjednika Viktora Janukoviča, ukrajinskih Rusa i govornika ruskog jezika, ali drže da oni nisu rašireni i sustavni. "Te su slučajeve napuhivali mediji koji su širili osjećaj straha i nesigurnosti. To je utjecalo na prilike na Krimu i tome sada svjedočimo na istoku Ukrajine", istaknuo je Šimonović.
Upozorio je da se kršenje ljudskih prava Tatara na Krimu nastavljaju i nakon pripojenja tog poluotoka Rusiji kada su zabilježena nezakonita uhićenja, zlostavljanja i nestanci osoba.
"Slično se događa i sada s donošenjem tzv. krimskog ustava. Dobivamo primjedbe krimskih Tatara da je ustav donesen a da oni nisu imali vremena ni prilike iznijeti svoje stavove", rekao je.
Jednim od problema na Krimu smatra gašenje televizijskih kanala iz Ukrajine. "Bio je to pokušaj ostvarivanja monopola na informacije koje su u nekim slučajevima pretjerivale o nasilju i širile neutemeljene glasine o dolasku naoružanih ekstremista koji žele progoniti rusko stanovništvo", rekao je Šimonović CNN-ovoj urednici Christiane Amanpour.
UN u Ženevi u utorak je objavio izvješće o stanju u Ukrajini nakon dviju misija što ih je u ožujku na mjestu događaja obavio pomoćnik glavnog tajnika za ljudska prava Ivan Šimonović. Njegovo izvješće je nekoliko sati nakon objave Rusija oštro kritizirala kao "jednostrano, ispolitizirano i neobjektivno".
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu