Kina sve više svojih resursa ulaže u Južnu Ameriku, čime u tišini polako preuzima dosadašnju dominaciju SAD-a i postaje vodeći trgovinski partner država na tom kontinentu.

Kako navodi Bloomberg, Kinezi su dosad kupili velike količine bakra, svinjetine i soje, te izgradili nekoliko cesta, željezničkih pruga, električnih mreža i mostova u Južnoj Americi i postali najveći trgovac s Brazilom, Čileom i Peruom.

Kineska tehnologija i novac pomogli su u izgradnju jedne od najvećih solarnih elektrana u Latinskoj Americi – argentinskoj pokrajini Jujuyu.

Tehnologije 21. stoljeća
Ispod zabačenih, krševitih brežuljaka i golemih slanih jezera leže nalazišta bakra, litija i cinka, sirovina za tehnologije 21. stoljeću, uključujući kineske baterije za električne automobile, pa interes ne čudi.

Mario Pizarro, pokrajinski ministar energetike, oduševljen je planom o solarnom parku od 300 megavata u Jujuyu i smatra da je samo nebo granica u povećanoj proizvodnji solarne energije i litija kroz kineska ulaganja.

Usto kineske sigurnosne kamere čuvaju vladine zgrade diljem glavnog grada provincije. Sve više se govori i o kineskom postrojenju za pohranu podataka.

Doduše, Kina u Južnoj Americi jača svoju poziciju na lokalnom tržištu koje je oduševljeno projektima koje azijska velesila potencira, dok se manje komunicira s nacionalnim liderima.

Tako se i SAD može, kako je Kina ustvrdila, “manje uplitati u njihova ulaganja”. Samo 2019. u Kinu je otputovalo najmanje osam brazilskih guvernera i četiri zamjenika guvernera.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kineski veleposlanik u Argentini Zou Xiaoli u svom je govoru u rujnu 2019. rekao da Kina kroz infrastrukturni poticaj želi Latinsku Ameriku predstaviti globalnom tržištu, te da žele pružiti snažnu potporu gospodarskom i društvenom razvoju Argentine.

Mario Pizarro otputovao je u Kinu 2016. s delegacijom koja je pregovarala o zajmu od 330 milijuna dolara. Kineska državna uvozno-izvozna banka ponudila je kamatnu stopu od 3 posto kada su zapadni kolege zahtijevali oko 8 posto.

Tvornica je počela proizvoditi električnu energiju 2020. U kolovozu 2019., samo nekoliko mjeseci nakon svog mandata, guverner São Paula João Doria, bivši poslovni čovjek, otvorio je prvi trgovački ured svoje države u inozemstvu, točnije u Šangaju.

Nekoliko dana prije putovanja u Kinu, Doria je primio američko izaslanstvo u guvernerovoj rezidenciji. Tadašnji tajnik trgovine Wilbur Ross molio ga je da se kloni kineskih ulaganja, posebice u 5G mrežu.

Početkom 2021. Bolsonarova administracija je signalizirala da neće isključiti kinesku tvrtku Huawei iz 5G natječaja. Na kraju tvrtka nije sudjelovala, ali su se brazilski operateri oslanjali na njezinu tehnologiju za čak 40 posto svojih postojećih mreža.

Dosadašnja kineska ulaganja ogromna su – kineska tvrtka predvodi grupu koja gradi metro u kolumbijskoj prijestolnici Bogoti. Energetski div State Grid Corp. iz Kine posjeduje tvrtku koja opskrbljuje strujom više od 10 milijuna brazilskih domova.

U veljači je Argentina objavila da će Kina financirati oko 24 milijarde dolara infrastrukturnih projekata. Od 2012. godine kineski predsjednik Xi Jinping posjetio je Latinsku Ameriku 11 puta.

Tijekom svoja dva mandata, američki predsjednik Barack Obama bio je tamo 12 puta, a Donald Trump je otišao jednom. Joe Biden nije otišao u posjet u svojoj prvoj godini mandata.

Što je alternativa?
Juan Gonzalez, viši direktor američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost za zapadnu hemisferu, kaže da Kina nastoji proširiti svoj otisak nacionalne sigurnosti. Cynthia Arnson, direktorica latinoameričkog programa u washingtonskom centru Wilson, kaže da takva zabrinutost neće obeshrabriti lokalne vlasti.

“Moramo ponuditi neku alternativu. SAD nikada neće moći parirati dubokim džepovima kineskih investicijskih banaka”, rekla je. Latinska Amerika dugo je bila žarište velikih sila. U 15. i 16. stoljeću Španjolska i Portugal podijelili su regiju radi kolonijalnog iskorištavanja.

Nakon što su nacionalne revolucije u 19. stoljeću stvorile neovisne države, Washington je proglasio Monroeovu doktrinu, prema kojoj će SAD intervenirati na svaki napad europskih zemalja na Latinsku Ameriku. Istovremeno je SAD širio svoj utjecaj.

Ovo uplitanje stvorilo je otpor Latinske Amerike prema SAD-u, dok se s druge strane otvorila prema Kini. Dok se u posljednja dva desetljeća SAD fokusirao na ratove u Afganistanu i Iraku, Kina se brzo, financijskim i političkim snagama, “preselila” u Južnu Ameriku.

Velik dio kineskih ulaganja započeo je početkom stoljeća tijekom takozvane “ružičaste plime”, kada su ljevičarske stranke došle na vlast u Argentini, Boliviji, Brazilu, Ekvadoru i Venezueli.

No SAD ne odustaje i želi vratiti dominaciju nad Latinskom Amerikom raznim upozorenjima. Ivanka Trump je 2019. otputovala je u Jujuy kada je bila viša savjetnica svog oca. Prije godinu dana SAD je Ekvadoru posudio 3,5 milijardi dolara kako bi se izvukao iz kineskog duga pod uvjetom da prestane kupovati ključnu tehnologiju od Kine.

U rujnu je Daleep Singh, zamjenik američkog savjetnika za nacionalnu sigurnost, posjetio Kolumbiju, Ekvador i Panamu kako bi promovirao alternativu kineskoj globalnoj inicijativi za izgradnju infrastrukture “Pojas i put”.

Inicijativa SAD-a, pod nazivom “Povratak boljeg svijeta”, ima za cilj ponuditi financiranje infrastrukture uz konkurentne uvjete i na načine koji promiču zdravu politiku zaštite okoliša, dobre radne standarde i transparentnost.