Najveći dobavljač zemnog plina na svijetu ruski Gazprom planiranu će trasu plinovoda Južni tok graditi preko Slovenije i tako promijeniti prvobitni plan o postavljanju tog plinovoda kroz Austriju.

Slovenija tako ulazi u projekt gradnje plinovoda s Gaspromom i talijanskim Enijem, čiji bi kapacitet bio 30 milijardi četvornih metara plina. Plinovod bi trebao biti pušten u pogon 2013. godine.

Kratko priopćenje
Dogovor o tome postigao je predsjednik Uprave Gazproma Aleksej Miler tijekom prošlotjednih razgovora sa slovenskim premijerom Janezom Janšom i predsjednikom države Danilom Türkom. Miler je od svojih slovenskih sugovornika dobio usmenu suglasnost za gradnju tog plinovoda. Slovenska je strana o tim razgovorima izdala vrlo šturo priopćenje kabineta premijera Janše iz kojeg se vidi da su sugovornici provjerili mogućnosti suradnje na području opskrbe zemnim plinom i definiranja novih tranzitnih putova. Konstatirano je i postojanje dobrih temelja za jačanje veza slovenskih i ruskih poduzeća. Zanimljive detalje slovenska je javnost doznala tek u utorak iz ruskog poslovnog dnevnika Vedomosti čije pisanje prenosi ljubljansko Delo. S detaljima novog ciklusa rusko-slovenske suradnje nije upoznat ni prvi čovjek Nadzornog odbora slovenske naftne tvrtke Petrol Viktor Baraga, kazavši da o Milerovim razgovorima zna samo toliko koliko je objavljeno u glasilima, a o sadržaju njegovih sastanaka u Ljubljani nije obaviješten. Baraga drži da je to još u takvoj fazi da nije moguće ništa konkretnije komentirati, ali, gledajući dugoročno, Slovenci će se s Rusima morati dogovoriti i zbog toga što će Europa biti sve više ovisna o njihovu plinu. Slovenski poslovni dnevnik Finance podsjeća na neuspjele planove povezivanja Petrola s Lukoilom koji je, kaže Baraga, ostao neostvaren zbog cijene dionice. Jedno je njezina burzovna cijena, drugo je premija koju su vlasnici očekivali, a treće visoka potražnja u određenom trenutku. Lukoil je najavio da će do kraja lipnja u Sloveniji registrirati svoje društvo kojim će pokrivati cijeli Balkan i doći će, htjeli mi to ili ne, kaže Baraga, dodavši da se zalaže za obnavljanje tih pogađanja koja najvjerojatnije neće biti laka, ali Petrol namjerava svoj dugoročni interes zaštititi.

Analitičari podsjećaju na prošlogodišnji susret Milera sa slovenskim ministrom gospodarstva Andrejom Vizjakom nakon kojeg je Vizjak izjavio da bi gradnja plinovoda preko Slovenije u Italiju bila dobra alternativa terminalima za ukapljeni plin u Tršćanskom zaljevu. Trasa koja je zacrtana još 1997. godine donijela bi dugoročno rješenje za opskrbu plinom za Italiju, Mađarsku i Sloveniju, a Slovenija bi usto na svom teritoriju mogla početi razvijati i ostale projekte među kojima su i plinske elektrane. Tada se razgovaralo i o Gazpromovu zanimanju za razvijanje maloprodajne mreže proizvoda u Sloveniji pa bi u tu suradnju mogao biti uključen i Petrol. Slovensko-ruski odnosi izloženi su širem spektru interesa jer Rusi žele prodrijeti na propulzivno europsko tržište, pa su spremni kupovati europska poduzeća među kojima se našao i slovenski Petrol koji je Janša dugo vremena obećavao Lukoilu. Na kraju se zbog uplitanja američkih interesa nije dogodilo ništa. Glasno se govori da Slovenija treba Rusiju i njezine energente, ali Janša se ne želi zamjeriti drugim velesilama, ponajprije Americi. To mu prilično otežava odnose s Rusijom gdje je bilo i nekoliko nespretnih političkih poteza.

Velike investicije
Unatoč tome Rusi su kupili Slovensku industriju čelika (SIJ), ali Lukoila u Sloveniji još nema pa je sada aktualno dogovaranje s Gazpromom. Još se ne zna što će Rusima Janša doista ponuditi da se odreknu sjevernije verzije svog plinovoda do Italije, a u igri je i ruski klirinški dug Sloveniji koji bi djelomično mogao biti isplaćen i ruskom opremom za slovenska energetska poduzeća, o čemu se već nekoliko puta dogovarao ministar Vizjak. Za slovensku su stranu zanimljive i informacije da Gazprom tijekom sljedeće tri godine planira u svoje proizvodne i transportne kapacitete investirati 85 milijardi dolara.