Nakon što je Rusija odbila produljiti dogovor o sigurnom izvozu ukrajinskog žita preko Crnog mora, prethodno u tri puta obnavljan sporazum, cijene pšenice porasle su u ponedjeljak na robnim burzama.

Prema pisanju Reutersa, terminske cijene pšenice na čikaškoj burzi porasle su za 3,4 posto, na 6,84 dolara po bušelu (ekvivalent 35,2 litre). Porasle su i cijene kukuruza za dva posto, na 5,16 dolara po bušelu.

Posljednjih nekoliko dana s neizvjesnošću se pratilo hoće li sporazum biti obnovljen, a užurbano su radili diplomatski kanali zbog straha da bi rusko povlačenje iz sporazuma moglo povećati cijene hrane diljem svijeta, posebno u najsiromašnijim zemljama.

Inicijativa je jamčila siguran izvoz žitarica i gnojiva iz tri ukrajinske luke na Crnom moru prema sporazumu Rusije, Ukrajine i Turske. Kada je postignut, dogovor o žitaricama pozdravljen je kao rješenje za sprečavanje globalne krize hrane.

Tada je Rusija pristala propuštati brodove nakon inspekcija u Turskoj. Dogovor je 2022. uz posredovanje Ujedinjenih naroda sklopljen na 120 dana, potom produljen za još 120 dana u studenom prošle godine te posljednji puta u ožujku za 60 dana. Sporazum je istekao u ponedjeljak uz objavu Rusije da odredbe koje su se ticale njezinog izvoza nisu ispoštovane.

Najviše žitarica u Kinu
Od početka kolovoza prošle godine do 10. srpnja ove godine iz tri ukrajinske luke na Crnom moru izvezeno je 32 milijuna tona žitarica u 45 zemalja na tri kontinenta, izvijestio je UN prošli tjedan. Najviše je žitarica izvezeno u Kinu, gotovo osam milijuna tona. Slijede Španjolska i Turska sa šest odnosno 3,2 milijuna tona.

Među pet glavnih uvoznika svrstale su se još Italija i Nizozemska, s 2,1 odnosno dva milijuna tona žitarica. Egipat, nekada glavni uvoznik žitarnica, pao je na šesto mjesto s uvezenih 1,6 milijuna tona. Pritom je kukuruz činio polovinu izvoza, a pšenica oko četvrtine izvoza.

Čak i djelomični nastavak ukrajinskog izvoza zaustavio je rast globalnih cijena hrane. One su u lipnju bile 11,6 posto niže nego u srpnju prošle godine, pokazuje indeks UN-ove agencije za hranu i poljoprivredu. Povrh žitarica, sporazum je jamčio izvoz umjetnih gnojiva, uključujući kako bi se poduprla sigurna opskrba hranom širom svijeta.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“No, gnojiva i amonijak nisu do danas izvezeni u sklopu inicijative”, stoji u priopćenju UN-a od 10. srpnja. Prema podacima Svjetske banke, Rusija je najveći svjetski izvoznik gnojiva i značajan izvoznik žitarica, ali njezin izvoz omele su, tvrdi Moskva, zapadne sankcije.

(Ne)povezani napad
Ruski proizvođač kalijevog karbonata i amonijevog nitrata Uralchem naveo je krajem svibnja da ga je zapljena gnojiva na Zapadu koštala više od 200 milijuna dolara, izdvojivši brod Asian Majesty sa 60 tisuća tona kalijevog karbonata, blokiran na otvorenom moru kod Rige od ožujka 2022. godine.

Rusko odbijanje daljnjeg sudjelovanja u sigurnom izvozu žitarica stiglo je samo nekoliko sati nakon što je eksplozija oštetila most prema poluotoku Krimu, koji je pod kontrolom Rusije od početka rata i predstavlja ključnu arteriju opskrbe ruskih trupa koje se bore u Ukrajini.

Moskva je za napad optužila ukrajinske morske bespilotne letjelice. Pritom je stradalo dvoje civila, a njihova kći je ranjena. Kremlj je priopćio da nema veze između napada i odluke da suspendira ugovor o žitu, za koji kaže da također mora ublažiti ograničenja na izvoz ruske hrane i gnojiva.