EN DE

Rusi postaju treći svjetski proizvođač zlata

Autor: Tomislav Oharek
30. listopad 2013. u 21:00
Podijeli članak —
Fotolia

Rusija sadašnji rast temelji se na ubrzanoj konzumaciji mineralno-sirovinske baze, no ukoliko će cijene zlata i dalje biti niske one će se odraziti i na eksploataciju.

Tek što je potisnula Južnoafričku Republiku sa četvrtog mjesta, Rusija već pretendira na mjesto u prva tri najveća proizvođača zlata u svijetu. Naime, u osam mjeseci ove godine proizvedeno je gotovo 156 tona, odnosno 15,1% više nego u istom razdoblju lani, objavio je Savez tvrtki za eksploataciju zlata Rusije.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Rast proizvodnje zlata zabilježen je po svim pokazateljima: iz vlastitih ležišta (8,8%), kao nusprodukt (4,2%), iz sekundarnih sirovina (192,7%), prvenstveno zbog povećanih kapaciteta Moskovske tvornice za obradu specijalnih legura i Krasnojarskoj tvornici obojenih metala, ali i od koncentrata (132% za prvih 6 mjeseci), piše Ruski vjesnik. Takva dinamika objašnjava se željom tvrtki koje se bave eksploatacijom zlata da kompenziraju smanjenje prihoda izazvano padom svjetskih cijena. “Tvrtke eksploatiraju veće količine zlata jer žele održati potrebnu razinu novčanog priljeva i izbjeći probleme s ugovorima i vraćanjem kredita”, ističe Sergej Kašuba, predsjednik Saveza tvrtki za eksploataciju zlata.

Tek što je potisnula Južnoafričku Republiku sa četvrtog mjesta, Rusija već pretendira na mjesto u prva tri najveća proizvođača zlata u svijetu. Naime, u osam mjeseci ove godine proizvedeno je gotovo 156 tona, odnosno 15,1% više nego u istom razdoblju lani, objavio je Savez tvrtki za eksploataciju zlata Rusije.

Rast proizvodnje zlata zabilježen je po svim pokazateljima: iz vlastitih ležišta (8,8%), kao nusprodukt (4,2%), iz sekundarnih sirovina (192,7%), prvenstveno zbog povećanih kapaciteta Moskovske tvornice za obradu specijalnih legura i Krasnojarskoj tvornici obojenih metala, ali i od koncentrata (132% za prvih 6 mjeseci), piše Ruski vjesnik. Takva dinamika objašnjava se željom tvrtki koje se bave eksploatacijom zlata da kompenziraju smanjenje prihoda izazvano padom svjetskih cijena. “Tvrtke eksploatiraju veće količine zlata jer žele održati potrebnu razinu novčanog priljeva i izbjeći probleme s ugovorima i vraćanjem kredita”, ističe Sergej Kašuba, predsjednik Saveza tvrtki za eksploataciju zlata.

Cijene zlata su od početka godine pale 19% i ova godina će, po svemu sudeći, biti prva u posljednjih deset godina u kojoj će zlato pojeftiniti na godišnjoj razini. “Dogodine će se zlato približiti cijeni od 1500 dolara”, izjavio je za Ruski vjesnik Oleg Dušin, stariji analitičar investicijske tvrtke Zürich Capital Management.

“Vrlo je malo pokretača rasta, pa u doglednoj budućnosti ne treba očekivati ​​ponovni rast cijena. Zlato je nekada bilo zaštitni instrument, a sada je zapravo postalo rizična aktiva koja ovisi o tome kako stoji dolar i o regulaciji monetarne politike u SAD-u i drugim zemljama”, dodaje Dmitrij Tremasov, analitičar BKS Forexa.

U Rusiji se od 2008. bilježi godišnji rast količine izvađenog i proizvedenog zlata. Savez tvrtki za eksploataciju zlata Rusije očekuje da će ove godine ukupna proizvodnja doseći 234 tone. To je pokazatelj koji Rusiji može osigurati jedno od prva tri mjesta u svijetu. Najbliži konkurent joj je SAD, koji je lani proizveo 235 tona zlata i zauzeo treće mjesto na listi najvećih proizvođača ovog plemenitog metala. No prema podacima US Geological Surveya ove godine je SAD smanjio proizvodnju za 3% u razdoblju od siječnja do lipnja. Prva dva mjesta zauzimaju Kina i Australija.

Ipak, ruske mogućnosti imaju i svoje granice. Sadašnji rast temelji se na ubrzanoj konzumaciji mineralno-sirovinske baze. Ako cijena zlata i dalje bude niska, taj bi rast mogao prestati.

Nova geološka istraživanja

Prema službenim podacima, eksploatacijske rezerve zlata u Rusiji iznose 12,5 tisuća tona (preko 11% svjetskih rezervi). Više rezervi ima samo JAR. Moskva želi dopuniti rezerve, pa se priprema projekt uvođenja prijava za geološka istraživanja, što bi moglo povećati broj poznatih nalazišta

Autor: Tomislav Oharek
30. listopad 2013. u 21:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close