Svi smo iskusili dan nakon neprospavane noći kao ne baš ugodno iskustvo. Ljudi su obično nervozniji i stvari ih smetaju više nego obično. Rezultati najnovijih istraživanja ukazuju na direktnu fiziološku promjenu jednog od dijelova mozga uzrokovanu nespavanjem. Dr. Mathew Walker, s državnog sveučilišta u Kaliforniji, zamislio je i proveo zanimljiv pokus. Od skupine ispitanika zatražio je da ostanu budni 35 sati i nakon toga ih smjestio u stroj koji je u stanju snimati aktivnost moždanih stanica. Da bi tu aktivnost pobudio, pokazao im je seriju fotografija. Neke su predstavljale svakodnevne teme kao što su list ili košara. Druge su opet predočavale vrlo emocionalne situacije kao na primjer napad morskog psa ili slika teško ranjenog ekstremiteta. Svaka od tih slika izazvala je reakciju određenog intenziteta. A intenzitet reakcije na isti podražaj razlikovao se kod neispavanih ljudi od onih koji su se imali priliku dobro odmoriti. “Ustanovili smo da su dijelovi mozga koji procesiraju emocije bili čak 60 posto aktivniji nakon pokazivanja neprijatnih slika u osoba koje se nisu naspavale. Šezdeset posto je uistinu velika razlika,” kaže dr. Walker i objašnjava da je već odavno poznato kako ovi moždani centri učestvuju u obradi informacija koje dovode do emocionalnog odgovora. Ono što se ovim istraživanjem pokazalo je da je reakcija kod neispavanih ljudi slična onoj kod pacijenata koji boluju od depresije ili bolesti uzrokovane post-traumatskim stresom. “Uistinu je teško pronaći psihijatrijsku bolest koja je karakterizirana promjenama raspoloženja, a da nije karakterizirana i nekakvim poremećajima u ciklusu spavanja. Dugo već nastojimo pronaći odgovor na pitanje: ‘Što je ovdje uzrok, a što posljedica’.” Dr. Walker kaže kako je moguće zdravu, ali neispavanu osobu dovesti u stanje psihoze. On pretpostavlja da je jedna od uloga sna, kao normalnog fiziološkog stanja, da pomogne obnavljanje dijelova mozga koji su odgovorni za obradu emocija. “Uistinu više pažnje moramo posvetiti važnosti sna za održavanje mentalnog zdravlja. Ne mislim da je puka slučajnost da mnogi lijekovi koji se koriste za tretiranje depresije imaju ogroman utjecaj na normaliziranje ciklusa spavanja.” Dodaje na kraju da je sada važno ustanoviti utječu li različite vrste sna na održavanje emocionalne stabilnosti.

Djeca koja ne spavaju dovoljno lakše se udebljaju

Nedovoljno sna može negativno utjecati na metabolizam djeteta u predpubertetskom razdoblju pa čak i izazvati prekomjerno debljanje, pokazalo je istraživanje. Veća je vjerojatnost da će se djeca u dobi od devet do 12 godina koja spavaju manje od devet sati udebljati više nego njihovi odmorniji vršnjaci, pokazalo je istraživanje provedeno u Centru za ljudski rast i razvoj pri Sveučilištu Michigan. “Mnoga djeca ne naspavaju se dovoljno, a zbog nedostatka sna ne postaju samo razdražljiva ili nedovoljno koncentrirana za učenje nego su podložnija nakupljanju suvišnih kilograma”, rekla je dr. Julie Lumeng, autorica izvješća. Djeca osnovnoškolske dobi morala bi spavati deset do 12 sati. Odmorna djeca, tvrdi Lumeng, imaju više snage pa je veća vjerojatnost da će izići i igrati se nego da će ostati u kući i gledati TV. Umorna djeca mogu početi tražiti hranu kad postanu razdražljiva, dodala je. No, još je bitnije djelovanje sna na lučenje hormona koji reguliraju gomilanje masti, apetit i metabolizam glukoze, rekla je. Nedovoljno sna može promijeniti metabolizam ugljikohidrata i uzrokovati poremećaj tolerancije glukoze što može utjecati na težinu, dodala je. Studija je objavljena u najnovijem broju časopisa Pediatrics.
(H)