Ruski predsjednik Vladimir Putin u petak je potpisao zakon koji omogućuje dovršenje ruske aneksije Krima, a investitori se boje da bi se one mogle odraziti na utjecajne financijske i sigurnosne krugove.
Ruski predsjednik Vladimir Putin u petak je potpisao zakon koji omogućuje dovršenje ruske aneksije Krima, a investitori se boje da bi se one mogle odraziti na utjecajne financijske i sigurnosne krugove.
Putin je obećao da će zaštititi banku u djelomičnom vlasništvu dugogodišnjeg saveznika koju je Washington stavio na crnu listu, a njegov glasnogovornik je izvijestio kako će Rusija na to odgovoriti financijskim potezima i primjenom viznih pravila.
Ruski predsjednik Vladimir Putin u petak je potpisao zakon koji omogućuje dovršenje ruske aneksije Krima, a investitori se boje da bi se one mogle odraziti na utjecajne financijske i sigurnosne krugove.
Putin je obećao da će zaštititi banku u djelomičnom vlasništvu dugogodišnjeg saveznika koju je Washington stavio na crnu listu, a njegov glasnogovornik je izvijestio kako će Rusija na to odgovoriti financijskim potezima i primjenom viznih pravila.
Vrijednost ruskih dionica oštro je pala nakon što je američki predsjednik Barack Obama u četvrtak zaprijetio da će, ako Moskva pokuša krenuti na ostala područja Ukrajine, cilj sankcija biti važniji gospodarski sektori. I Europa je pooštrila ton proširivši popis sankcija. Njemačka je suspendirala odobrenje za izvoz vojne opreme Rusiji, a Francuzi su prekinuli vojnu suradnju s Moskvom.
Na ceremoniji, koju je izravno prenosio program državne televizije, Putin je potpisao zakon o ratifikaciji sporazuma kojim Krim postaje dio Rusije te zakon koji omogućuje osnivanje dviju novih ruskih administrativnih regija: Krima i Sevastopolja, lučkoga grada u kojemu je stacionirana Crnomorska flota.
Ruski dužnosnici ismijali su sankcije Zapada uvedene nakon što su ruske vojne snage preuzele kontrolu nad Krimom. Rezultati referenduma provedenog u regiji s većinskim rusofonim stanovništvom nisu iznenadili. Za pripojenje Rusiji odlučilo se gotovo 95 posto stanovnika, što je otvorilo put aneksiji Krima.
Obamina odluka da sankcijama financijski kazni sve koji su vjerno pratili Putinov uspon od gradonačelnika Sankt Peterburga 90-ih do funkcije ruskog predsjednika produbio je diplomatski jaz između dviju zemalja.
Putin je rekao da Središnja ruska banka, koju Washington smatra osobnom bankom visokih ruskih dužnosnika nema nikakve veze s događajima na Krimu te je kazao kako preko nje i dalje obavljati svoje osobne financijske transakcije. Predsjednik i vlasnik banke sa sjedištem u Sankt Peterburgu je Jurij Kovalčuk, dugogodišniji Putinov suradnik.
Istodobno su američke tvrtke za kartično poslovanje Visa i MasterCard, demonstrirajući načine na koje Washington može izvršiti pritisak na Rusiju putem međunarodnog financijskog sustava, prestale pružati usluge platnih transakcija ruskoj SMP banci u vlasništvu Putinovih suradnika braće Arkadija i Borisa Rotenberga.
Ruski ministar financija Anton Silvanov u petak je priznao kako bi zapadne sankcije uvedene protiv Rusije zbog anektiranja Krima mogle povećati troškove zajma te povećati prinose od ruskih obveznica. Također je kazao da bi, ukoliko nepovoljni tržišni uvjeti potraju, Rusija mogla otkazati planove o stranim zajmovima za 2014. Rusi su ove godine planirali strane zajmove u iznosu od sedam milijarda američkih dolara.
Američki predsjednik upozorio je da će Washington, u slučaju da Rusija nastavi s daljnjim vojnim potezima u istočnoj i južnoj Ukrajini, razmotriti i sankcije protiv raznih gospodarskih sektora.
Diplomati vjeruju da bi i sam spomen na takvu mogućnost potencijalne investitore mogao odvratiti od ulaganja u Rusiji. EU je u međuvremenu proširio ranije uvedene sankcije na 12 nižih ruskih i krimskih dužnosnika.
Premijer Dmitrij Medvedev jasno je kazao kako će Rusija izvršiti financijski pritisak na Ukrajinu, podsjetivši da ta bivša sovjetska republika Moskvi duguje 11 milijarda američkih dolara u skladu su ugovorom o opskrbi plinom koji bi trebao biti otkazan jer se više ne primjenjuje. Medvedev je rekao da je moguće otkazati sporazume na temelju kojih je Rusija bila dužna zajamčiti jeftiniji plin u zamjenu za zakup pomorske baze u Sevastopolju, što Rusiji daje zakonsko pravo na tužbu čiji je cilj povrat novca iz Ukrajine.
Ruski dužnosnici tvrde da sankcije što ih je toj zemlji uveo SAD neće biti u interesu Amerikanaca i mogle bi potaknuti oštar ruski odgovor te naškoditi bilateralnim odnosima. "Naš odgovor bit će oštar", stoji u priopćenju ruskoga ministarstva vanjskih poslova. "Washington ne bi smio imati iluzije – učinkovitost sankcija kada je o američkim interesima riječ je ništavna, no šteta koju će takve neodgovorne akcije nanijeti američko-ruskim odnosima je neizbježna"
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Putin valjda ima kojeg trezvenog knjigovođu da ga savjetuje ……da recimo plati ukrajini ovu hajdučiju …..otpisom duga oko 11 milijardi ,nepovratnim zajmom još toliko i najnižom cijenom plina u europi……. to bi mu bilo najjeftinije ……… neće europa ginuti za ukrajinu ali bi ga njegovi rusi mogli doći glave …. krim jest ruski ali regule su regule…
rusija će vrlo brzo otići s krima. kao i iz gruzije. a putin će biti sretan ako ne završi kao mubarak. smiješno je i pomisliti da bi zemlja koja se već sama po sebi takvom brzinom raspada s populacijom koja se od jutra do mraka ubija alkoholom mogla izdržati ikakve ekonomske sankcije. za koju godinu bi tamo i bez ove situacije prosječno trajanje života bilo ispod 40 godina. prije 25 godina ih je zapad slomio i bez sankcija, samo time što je malo više počeo trošiti na naoružanje. a tada se bojao jer je malo znao i mislio je da je SSSR prijetnja. a danas se o rusiji sve zna i nitko je se ne boji, samo se svima blago gadi.
Ovaj svijet je i dalje pohlepan i nepraveda. Amerika je davno odlučila postati vladar zemlja i osnovala 1949 najmoćniji vojni savez NATO. Istočne zemlje su se osjetile ugrožene i 1955. se udružuju u Varšavski savez. Nastala je ‘neka’ ravnoteža, a sudac između njih bili su Titovi nesvrstani.
Danas postoji samo NATO, nikad moćniji vojno i ekonomski. K vragu i mi iz nesvrstanih smo se svrstali. Protiv koga, i zašto? Nije dobro da je jedina takva monopolska interesna sila u svijetu. Toj sili su još pridružene Australija, Japan…Zbog čega ili protiv koga se oni udružuju? U ekonomiji je takav monopol zabranjen.
Međunarodno pravo jamči svima pravo na samoopredjeljenje , pa i bivšoj pokrajini Kosovo.
Danas je smiješno i žalosno gledati kako ‘zapad’ zabranjuje Rusiji da primi Republiku Krim u svoju asocijaciju, da slučajno ne bi ojačala s Krimom, koji je nekada i bio ruski.
Nažalost – ne postoji druga sila koja bi zabranila EU (ili uvela sankcije) da primi u svoju asocijaciju Ukrajinu, Tursku, Srbiju…
Uključite se u raspravu