Program pomoći za Cipar predstavlja novi model za rješavanje problema banaka u eurozoni i druge će zemlje možda također morati restrukturirati svoje bankovne sektore, kazao je u ponedjeljak čelnik eurogrupe.

"Sinoć smo zapravo napravili ono što ja nazivam vraćanjem problema tamo gdje se i pojavio", kazao je za Reuters i londonski dnevnik Financial Times nakon postizanja dogovora o pomoći Cipru čelnik vijeća ministara financija eurozone, nizozemski ministar Jeroen Dijsselbloem.

"Ako u nekoj banci postoji rizik, naše bi prvo pitanje trebalo glasiti 'Dobro, što ćete vi u banci učiniti po tom pitanju? Kako ćete se dokapitalizirati?'. Ako banka to nije u stanju napraviti, razgovarat ćemo s dioničarima i vlasnicima obveznica, tražit ćemo od njih da dadu doprinos dokapitalizaciji. Po potrebi, to ćemo tražiti i od neosiguranih vlasnika depozita", pojasnio je.

Nakon 12-satnih razgovora s Europskom unijom i Međunarodnim monetarnim fondom, Cipar je pristao zatvoriti drugu banku po veličini, čiji će osigurani depoziti manji od 100 tisuća eura biti prebačeni u najvećeg zajmodavca Bank of Cyprus.

Vlasnici neosiguranih depozita većih od 100 tisuća eura ubilježit će gubitke u ukupnom iznosu 4,2 milijarde eura.

Neosigurani depoziti u Bank of Cyprusu bit će zamrznuti dok banka ne bude restrukturirana i dokapitalizirana. Kapital potreban za jačanje njezine pozicije bit će povučen s računa s iznosima većim od 100 tisuća eura.

Takav model rješenja krize predstavlja radikalan otklon od dosadašnje politike eurozone prema kojoj su račun za bankovne probleme u konačnici snosili porezni obveznici i zadužene vlade.

Taj je model valjalo ukinuti, naglasio je nizozemski ministar. Zatišje na financijskim tržištima signaliziralo je da je sada pravi trenutak za promjene, dodao je.

gospodarska sila

Tražite stabilnu karijeru? Ova industrija stvara bogatstvo diljem Europe

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

"Želimo li zdrav, solidan financijski sektor, jedino je rješenje reći "Slušajte, tamo gdje preuzimate rizike, morate se s njima moći i nositi, ako ne možete, to znači da ih niste trebali ni preuzimati", istaknuo je.

"Moguća je posljedica da će to biti kraj priče, a moje je mišljenje da upravo takav pristup moramo usvojiti, nakon što je najteži dio krize iza nas", ustvrdio je.

Ako ga eurozona usvoji, Dijsselbloemov model mogao bi najaviti i odbacivanje plana ministara financija eurozone od prije devet mjeseci, koji je predviđao mogućnost izravne dokapitalizacije banaka iz budućeg europskog kriznog fonda a time i presijecanje veze između posrnulih banaka i vlada.

Eurozona je u procesu rješavanja problema u bankama, između ostalog, formirala Europski stabilizacijski mehanizam, opremljen jamstvima i uplaćenim kapitalom od 700 milijardi eura.

Očekivalo se da će od sredine iduće godine ESM moći izravno dokapitalizirati banke koje se nađu u nevolji nakon što Europska središnja banka u potpunosti preuzme nadzor nad bankama u regiji.

Dijsselbloem sada kaže da je svrha ESM-a da zapravo nikada ni ne bude upotrijebljen.

"Trebali bismo težiti tome da nikada čak ni ne razmatramo mogućnost izravne dokapitalizacije", kazao je.

Upitan što novi model donosi članicama eurozone sa zaduženim bankovnim sektorima, poput Luksemburga i Malte, te zemljama čije su banke u problemima, poput Slovenije, nizozemski je ministar odgovorio da će one morati smanjiti svoje banke.

"To znači da se time treba pozabaviti prije no što zapadnete u nevolje. Ojačajte svoje banke, sredite svoje bilance i shvatite da ako se neka vaša banka nađe u nevolji, mi nećemo automatski dotrčati i preuzeti na svoja leđa vaš problem. Ne, mi ćemo ga vratiti vama, da ga vi rješavate. To bi trebao biti naš prvi odgovor – vratiti ga tamo gdje je i nastao. Vi se njime pozabavite."