Strategija razvoja energetike Srbije predstavljena je krajem prošlog tjedna u Skupštini Srbije. Prema prikazanim planovima, energetika Srbije i u sljedećih deset godina temeljit će se s čak dvije trećine na proizvodnji ugljena i transportu plina. U sljedećem desetljeću toj će državi nedostajati oko 1000 megavata električne energije, a lignit s velikim emisijama štetnih plinova, ostat će primarni energent Srbije. U Strategiji obnovljivi izvori energije spominje se samo usput, navode Večernje novosti.

Izlaz plinovodi u regiji
Strategija ne nudi "plan B" koji bi nakon zaustavljanja gradnje ruskog plinovoda Južni tok ukazao na mogućnost dobave plina.  "Plinovoda Južni tok nema i uskoro neće biti niti jednog drugog sličnog, velikog projekta kojim bi se plin dopremao do Europe. Zato se Srbija mora povezati s plinovodima u regiji i osigurati sigurnu i stabilnu opskrbu tim energentom", kaže je Janez Kopač, predsjednik Glavnog tajništva Energetske zajednice.  

Strategija razvoja energetike Srbije, uz već najavljenu izgradnju termoelektrane Kostolac B, vrijedne 712 milijuna dolara, koju bi do kraja godine trebala početi graditi kineska kompanija CMEC i koja će osigurati 350 megavata električne enrgije, predviđa i gradnju termoelektrane Nikola Tesla B3 instalirane snage 750 megavata, čija je vrijednost oko 1,6 milijardi eura. Prije tri godine u srpskim medijima se pisalo da će tu termoelektranu graditi njemački RWE. Tu je i termoelektrana Kolubara B, snage dva puta po 375 megavata, vrijednosti 1,5 milijardi eura, a koju bi, također prema pisanju beogradskih listova, trebala graditi talijanska kompanija Edison.

U sve te planove uključeno je korištenje domaćeg lignita, međutim ključni problem je u tome što se oko 4,5 milijardi tona lignita nalazi u kosovskom bazenu, praktički u drugoj državi – Kosovu. To je oko pola ukupnih ležišta ugljena koje Srbija računa kao svoje, iako će o tome teško naći zajednički jezik s vlastima u Priština. Srbija je, inače, prilično siromašna energetskim rezervama, osim ugljena na koji otpada 99 posto rezervi, kvalitetnijih energenata, kao što su nafta i plin, ima samo u vrlo malim, gotovo simboličnim količinama.

Nedostaje 1000 megavata
S druge strane, Srbija mora smanjiti emisije štetnih plinova što znači da će se neki blokovi postojećih termoelektrana morati zatvoriti. "Naša najstarija termoelektrana izgrađena je prije 65 godina, a najmlađa sada ima 25 godina. Morat ćemo neke pogone obnoviti i izgraditi nove. Obnovljivi izvori energije mogu pomoći, ali ne i zamijeniti ugljen," kaže Branko Kovačević, predsjednik Nadzornog odbora Elektroprivrede Srbije (EPS) i dekan Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu.  Dragan Jovanović, jedan od izvršnih direktora u EPS-u, kaže da bi među prioritetima trebala biti i TE Štavalj snage 300 megavata, ali i reverzibilna hidroelektrana Bistrica. "U sadašnjim okolnostima, kada nemamo nuklearnu energiju, nedostaje nam oko 1000 megavata struje", objasnio je Jovanović. 

Smanjenje onečišćenja

EPS ugrađuje elektrofiltere na termoelektrane

U EPS-u tvrde da su već realizirali niz projekata u vezi sa smanjenjem emisija dušikovih oksida i sumpordioksida iz svojih termoelektrana. Na 13 EPS-ovih termo blokova zbog smanjenja emisije pepela ugrađeni su elektrofilteri, a u tijeku je ugradnja elektrofiltera na još jednom bloku. Kada je riječ o smanjenju emisije dušikovih oksida, denitrifikacija je provedena na tri bloka, a bit će realizirana i na preostalih pet blokova snage veće od 300 megavata. Za smanjenje sumpornih oksida započeti su pojedini projekti na dva bloka u termoelektrani Kostolac B, a postoje planovi i za šest blokova snage veće od 300 megavata.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja