Američko-europski trgovinski pregovori propali su i prije nego što su počeli, ocjenjuju analitičari jer Europa ne želi pregovarati o najvažnijem području za Washington.

Članice EU-a odobrile su u ponedjeljak pregovaračke smjernice na temelju kojih Europska komisija može započeti trgovinske pregovore sa Sjedinjenim Državama, nadajući se da će s tim odvratiti američkog predsjednika Donalda Trumpa od uvođenja carina na europske automobile. Europska povjerenica za trgovinu Cecilia Malmström izjavila je potom kako je EU spremna za početak pregovora kad god SAD to želi.

Međutim, Malmström je još jednom ponovila kako jedna od tema u pregovorima neće biti poljoprivreda, što je za Washington glavni preduvjet da se sjedne za pregovarački stol. Podsjetimo, prije mjesec dana američki trgovinski predstavnik Robert Lighthizer izjavio je kako SAD ne može imati trgovinski sporazum s Europom koji ne uključuje poljoprivredu.

Inače, pitanje otvaranja europskog tržišta za američke poljoprivredne proizvode bilo je jedno od najspornijih tijekom pregovora o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP) koje Obamina administracija nije uspjela okončati prije kraja mandata, a nova Trumpova garnitura odmah ugasila. U Bruxellesu tvrde kako pitanje uvoza poljoprivrednih proizvoda nije bilo "na stolu" tijekom lanjskog posjeta predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera Washingtonu.

Cecilia Malmström u ponedjeljak je opet citirala zajedničko priopćenje nakon sastanka Trump-Juncker u kojem stoji da će eliminirati carine i barijere u "trgovini industrijskom robom". Drugi problem za ove pregovore dolazi iz Pariza. Naime, Francuska se protivi otvaranju pregovora zbog toga što je američki predsjednik Trump odbacio Pariški sporazum o klimi. Kako je kazao predsjednik Emmanuel Macron, Europa ne treba pregovarati o trgovini s državom koja nije dio Pariškog sporazuma iz 2015. godine.

U međusobnim trgovinskim odnosima mnogo je toga na kocki. Naime, trgovinska razmjena EU i SAD-a vrijedi preko 1,1 bilijun dolara. Procjene EK govore da bi ukidanje carina na industrijske proizvode povećalo europski izvoz u SAD za osam posto te američki izvoz u EU za devet posto do 2033. godine. To odgovora dodatnoj dobiti od 27 milijardi eura za europski te 26 milijardi za američki izvoz.