Slovenska vlada pripremila je, na zahtjev Europskog suda za ljudska prava, prijedlog zakona o odštetama za "izbrisane" neslovence koji nailazi na niz kritika zbog vrlo niskih odšteta na koje bi imao pravo samo dio od 25.000 osoba isključenih nakon osamostaljenja države iz stalnog registra stanovništva, navode u utorak slovenski mediji.

Budući da se radi o kršenju ljudskih prava velikih dimenzija i da Europski sud za ljudska prava od Slovenije zahtijeva rješenje tog pitanja, odštete bi morale biti dolične i s njima se ne bi smjelo licitirati, navodi u komentaru ljubljansko "Delo" povodom prijedloga zakona o obeštećenju izbrisanih, koji je njihovim udrugama u ponedjeljak iznio ministar unutarnjih poslova Gregor Virant.

Zakonski prijedlog predviđa odštetu od 30 eura mjesečno za vrijeme u kojemu su izbrisani bili bez statusa, državljanstva i prebivališta, ali samo za one koji su se u međuvremenu "aktivno" trudili steći slovensko državljanstvo, a vlada računa da bi tako za odštete mogla namijeniti oko 32 milijuna eura.

Nakon državnog osamostaljenja Slovenije više od 25.000 osoba iz bivših republika nekadašnje SFRJ bilo je izbrisano iz registra slovenskog stanovništva pa odšteta od 30 eura za svaki mjesec razdoblja u kojemu su bili bez građanskih i socijalnih prava ne ispunjava očekivanja izbrisanih, a nije niti dolična, navode slovenski mediji.

"Kako izračunati štetu koju je pretrpio netko tko je preko noći ostao bez posla, socijalnog i zdravstvenog osiguranja, štetu 5.000 djece koja su izgubila pravo na školovanje ili štetu obitelji koje su se raspale jer je bešćutni birokratski aparat postupao po tajnim naputcima neodgovornih političara", pita se u komentaru ljubljansko Delo", dodajući da bi političari odgovorni za nastanak problema "izbrisanih" trebali odgovarati, umjesto da se s visinom odšteta i troškom za državni proračun licitira te izaziva nezadovoljstvo javnosti koja osjeća teret krize.

Mariborski list "Večer" navodi da je problematika "izbrisanih" stvar politike, ali i morala te da slovenske vlasti 22 godine nisu shvaćale težinu problema pa zakon o odštetama za izbrisane donose na zahtjev Europskog suda za ljudska prava, na temelju njegove pilot-presude u kojoj je Sloveniji naložio da do sredine ove godine donese shemu kojom će materijalno kompenzirati izbrisane. List dodaje da "sve do danas slovenska vlast nije htjela razumjeti da je njen birokratski aparat jednim samim potezom iz registra stalnog boravišta izbrisao 25.671 ljudi koji su ostali bez zdravstvenoga osiguranja, socijalne sigurnosti, mogućnosti zaposlenja i svih ostalih egzistencijalnih prava.

Predstavnici udruga izbrisanih ponudu vlade nazvali su "sramotnom" i smatraju da bi adekvatna odšteta bila devet puta viši iznos, a traže da mogućnost obeštećenja dobiju svi izbrisani, navode u utorak slovenski mediji koji dodaju da će resorni ministar s prijedlogom uskoro upoznati i Strasbourg.

Nekadašnji slovenski ustavni sudac Matevž Krivic, koji djeluje kao pravni konzultant udruga izbrisanih, ustvrdio je za "Delo" da će se slovenska vlada svojim prijedlogom minimalnih odšteta za izbrisane u Strasbourgu "osramotiti".

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Senat suda u Strasbourgu svojom je konačnom presudom krajem lipnja prošle godine potvrdio da je postupak Slovenije prema "izbrisanima" kršio odredbe europske konvencije o ljudskim pravima koje se odnose na poštovanje privatnog i obiteljskog života. U postupku "Kurić i ostali protiv Slovenije" šestorici iz te skupine koja je tužila Sloveniju zbog brisanja iz stalnog registra stanovništva u tom je predmetu sud u Strasbourgu priznao pravo na nematerijalnu odštetu od po 20.000 eura, a Sloveniji naložio da u roku godine dana donese shemu odšteta za ostale izbrisane.