Srbija ostvaruje sve veći izvoz poljoprivrednih proizvoda i hrane i obara rekorde. Kakvu ste robnu razmjenu imali prošlo godine?
Polјoprivreda Srbije je u 2016. godini ostvarila povijesne  rezultate u vanjskotrgovinskoj razmjeni pоlјоprivrеdnim i prеhrаmbеnim prоizvоdimа. Vrijеdnоst ukupnе trgоvinе pоlјоprivrеdnim i prеhrаmbеnim prоizvоdimа (izvоz + uvоz) iznоsilа је 4,1 miliјаrdi еurа, pri čеmu је оstvаrеnа povijesna vrijеdnоst izvоzа оd blizu 2,9 miliјаrdi еurа, dоk је vrijеdnоst uvоzа iznоsilа оkо 1,3 miliјаrdi еurа. Таkоđе, u 2016. gоdini оstvаrеn је i nајvеći, ikаd zаbilježen suficit u rаzmjеni оd čаk 1,6 miliјаrdi еurа. Udio izvoza polјoprivrede u ukupnom izvozu Srbije u 2016. u odnosu na prethodnu godinu, povećano je sa 21,4% na 21,6% dok je udjel uvoza smanjen sa 8,7% na 7,3%. Promatrano po grupama proizvoda, u izvozu su najznačajnije četiri grupe proizvoda koje čine 64% od ukupnog izvoza, a to su: povrće i voće (728 milijuna eura ili 25,1%), žitarice i proizvodi na bazi žitarica (633 milijuna eura ili 21,8%), duhan i proizvodi od duhana (323 milijuna eura ili 11,2%) i pića (172 milijuna eura ili 5,9%). Promatrano po pojedinim proizvodima vоdеći prоizvоd u izvоzu је biо mеrkаntilni kukuruz, nа drugоm mjеstu sе, nаlаzе cigаrеtе, čiја је vrijеdnоst iznоsilа čаk 250 milijuna еurа, dоk su nа trеćеm mjestu smrznutе mаlinе sа 224 milijuna eura.  Kоd uvоzа је situаciја gоdinаmа nеprоmjеnjеnа pа su tаkо vоdеći prоizvоdi u uvоzu trаdiciоnаlnо sirоvа kаvа, cigаrеtе i bаnаnе. Naročito dobre rezultate imamo sa zemljama CEFTA-e, posebice sa BiH.  Bilježimo rast sa apsolutno svim državama u okruženju jer Vlada inzistira na razvoju poljoprivrede, a posebice prerađivačkog sektora.

Ove godine trebale bi krenuti i velike aktivnost oko EU fondova – posebice iPARD programa. Koliko godišnje imate na raspolaganju i koji su planovi?  
Srbija ima ukupno na raspolaganju 175 milijuna eura IPARD sredstava plus 50 milijuna nacionalnih sredstava. Plan je da se godišnje iz IPARD fondova povlači oko 35 milijuna eura, jer nam toliko stoji na raspolaganju, dok je samo za ovu godinu plan 15-20 milijuna eura. Ako sve bude kako treba prvi poziv za IPARD program trebali bi raspisati u rujnu ili listopadu.  

Sami ste pokrenuli neke mjere bez pomoći EU među njima je i mjera pomoći za mlade poljoprivrednike?  
Radi se o nacionalnim sredstvima jer nam je interes da u poljoprivredu privučemo što veći broj mladih ljudi koji imaju biznis plan, a posebno inzistiramo na onim vrstama proizvodnje koje će stvarati veću dodanu vrijednost i donositi veći prihod poljoprivrednicima poput voćarstva, proizvodnje povrća, stočarstva. Ideja nam je da mladi poljoprivrednici dobiju do 75 posto bespovratnih sredstava te da ih skinemo sa evidencije nezaposlenih i ubacimo u sustav poljoprivredne proizvodnje i sa druge strane da afirmiramo i potaknemo rad ne selu, a dugoročno zaustavimo napuštanje sela. Mladi će imati mogućnost dobivanja 10.000 eura, a ovo je tek jedna od mjera jer imamo u planu i biti usmjereni na davanje državnog poljoprivrednog zemljišta mladim poljoprivrednicima te da oni budu nositelji novih radnointenzivnih proizvodnji koje donose veću dobit i potiču razvoj prerađivačkih kapaciteta. Ne možemo očekivati da će stariji poljoprivrednici biti aktivni u voćarstvu ili povrtlarstvu koji zahtijevaju veća ulaganja, veće investiranje, dugoročna ulaganja i više rada, sa ciljem da se proizvode proizvodi sa višom dodanom vrijednosti.

Koristite li hrvatska iskustva u korištenju EU fondova?
Apsolutno. Naročito u dijelu pisanja određenih propisa i usklađivanju zakona za EU regulativom u poljoprivredi. Dosta nam pomažu vaši stručnjaci, a posebno koristimo bogata iskustva koja imaju vaši nekadašnji pregovarači Ružica Gelo i Miroslav Božić. U kontaktu smo i sa stručnjacima iz ministarstva i Hrvatske gospodarske komore. Mi radim na akcijskom planu pridruživanja i na poglavlju 11, a korisna su nam i vaša iskustva u regulaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda.  

Srbija je okrenula trend i sada izvozi više poljoprivrednih proizvoda u Hrvatsku nego što uvozi.  Kakvi su Vaši podaci, što pokazuju?
U 2016. gоdini оbujam trgоvinе pоlјоprivrеdnim i prеhrаmbеnim prоizvоdimа izmеđu Rеpublikе Srbiје i Rеpublikе Hrvаtskе је iznоsiо 184,6 milijuna eura. Vrijеdnоst izvоzа је u оvоm razdoblju iznоsilа 112,6 milijuna eura, a uvoza оkо 72,1 milijuna eura, pri čemu je ostvaren suficit u rаzmjеni оd 40,5 milijuna eura. Nа tržištе Hrvаtskе sе plаsirа širоkа pаlеtа prоizvоdа, а u 2016. gоdini nајvеćа vrijеdnоst izvоzа је оstvаrеnа izvоzоm rаfiniranog suncоkrеtоvоg ulја, zatim slijedi rаfinirani bijeli šećer, sirovo suncоkrеtоvо ulје, sојinа sаčmа, оsvjеžаvајućа bеzаlkоhоlnа pićа, šеćеrnа rеpа itd. Nа uvоznој strаni nајvеćа vrijеdnоst uvоzа је оstvаrеnа uvоzоm rаznih prеhrаmbеnih prоizvоdа, zаtim slijеdе cigаrеtе, mаndаrinе, srdеlе u kоnzеrvi, sоја u zrnu itd. Po prvi put smo okrenuli negativan trend i imam suficit, a to pokušavamo i sa drugim zemljama. Primjerice, sa Turskom smo imali negativan saldo, a sad već imam znatno bolju situaciju. Gledamo da raširimo ne samo dostupnost naših roba, nego i da sustav logistički drugačije postavimo tako da robe što prije odlaze sa prostora Srbije i prodaju se u svijetu. Kao što je poznato izvozimo jako puno voća posebice jagodičastog i bobičastog, ali radimo i na velikim investicijama koje će pokrenuti i izvoz mesne industrije jer imamo ogromne potencijale.  

Započeli ste zemljišnu reformu i raspisali natječaje za davanje zemlje u zakup. Koliko imate državne zemlje koja nije obrađena?
U ovom trenutku imamo negdje od o 450.000 ha državne zemlje koju smo stavili u funkciju, a ideja nam je da još stavim oko 150.000 hektara. Radimo sustav kontrole jedinica lokalnih samouprava u pogledu dodijele državne poljoprivredne zemlje , kako ne bi dolazilo do uzurpacija i zloupotreba. Prihodi od zakupa su znatno povećani, a sad uvodim i nove alate među kojima je višegodišnji zakup, osobito zakup koji je u funkciji razvoja prerađivačke industrije i razvoja proizvodnje koja će biti vezana uz investicije u skladišta, pogone, preradbene kapacitete. Fokus nam je da dajemo zemlju na dugogodišnji zakup onima koji će pokrenuti ne samo proizvodnju, nego i preradu i prerađivačke kapacitete, a posebno vodimo brigu o stočarskom sektoru. Cilj nam je da naši proizvođači ne proizvode samo sirovine, nego da ih i prerađuju i tako dobijemo proizvode veće dodane vrijednosti.

Kakav je stav Srbije prema prodaji zemlje strancima?
Ono što je nevjerojatno je da smo 2008 kad smo pregovarali oko SSP bili jedina zemlja koja je dogovorila potpunu liberalizaciju tržišta prodaje zemlje strancima prije nego što smo ušli u EU, dok su sve druge države imali određeno prijelazno razdoblje i nakon ulaska. Izmijenit ćemo propise u skladu sa praksom drugih zemalja, jer nismo zreli za potpunu liberalizaciju i prodaju zemlje. Izmijenit ćemo propise u skladu sa praksom koja postoji u drugim zemljama. Moramo uvesti ograničavajuće mehanizme kako bi sačuvali integritet ljudi koji žele kupiti zemlju jer nismo kompletno završili restituciju odnosno povrat zemljišta bivšim vlasnicima, niti smo završili imovinsko pravne odnose, a ne želimo nikoga dovesti u pravnu zabludu da kupi zemlju koja će kasnije biti sporna.  

Koliko Srbija ima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava odnosno gazdinstava?  
Registrirano je oko 600.000 gazdinstava, od kojih je oko 250.000 funkcionalno odnosno u sustavu su i dobivaju neki oblik subvencija. Imamo tri kategorije poljoprivrednih proizvođača od onih koji se bave poljoprivredom kao hobijem, onih kojima je ona osnovna djelatnost ali nemaju dovoljne osnovne resurse do velikih proizvođača. Prosjek je od 3 do 4 hektara zemlje po gazdinstvu (OPG), a prosjek je veći u Vojvodini nego u drugim dijelovima Srbije. Ideja nam je povećati kapaciteti odnosno površinu koju ima jedno domaćinstvo. Na prostoru južne i istočne Srbije moramo raditi na komasaciji i tu surađujemo sa njemačkom fondacijom GIZ koja nam pomaže oko ovog procesa.  

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’

Koristite li hrvatska iskustva u zemljišnoj reformi i komasaciji?
Ne samo hrvatska, nego koristimo različita iskustva. Moram priznati da ja osobno nikada ne bih koristio hrvatsko iskustvo u pogledu poticaj za biljnu proizvodnju jer visoki poticaji u biljnoj proizvodnji tj. po hektaru mogu mrviti poljoprivredu. Mi to nikako ne želimo nego želimo povećati konkurentnost i veću proizvodnju da naši poljoprivrednici budu konkurenti i po količinama i po cijenama kada uđemo u EU, a ne da kleknu na koljena i da budu umrtvljeni poticajima.  

Dakle, planirate proizvodnju vezati za poticaje odnosno odrediti minimalne količine koje se moraju proizvesti na jedinici površine da bi se ostvarilo pravo na poticaje?
Apsolutno. To nam je cilj i to je proces koji ćemo provoditi do ulaska u EU.

Hrvatski mediji često ističu srpsko iskustvo u proizvodnji malina. Najveći ste svjetski proizvođač. Kako ste uspjeli zauzeti tu poziciju i kako ste zadržali proizvodnju?
Mi smo prošle godine imali proizvodnju od 90.000 tona i bili smo prvi u svijetu. U proizvodnji malina imamo različite formule isplativosti, imamo malih, ali i velikih proizvođača. Imamo situaciju da zbog situacije u Južnoj Americi, odnosno odustajanja velikih trgovaca od proizvodnje i kupnje čileanske maline postanemo lider u proizvodnji. Poljaci nam dišu za vratom. Nevjerojatno je da imamo sve veće površine i više nasada i ne samo klasičnih naših domaćih sorti nego i uvoznih. Zbog velikih količina nam je važno da izgradimo preradbene kapacitete i hladnjače kako ne bi došlo do zasićenja i gušenja tržišta Srbije. Naša malina je našla put na mnoga svjetska tržišta, izvozimo u Japan, Kinu, Bliski Istok, pored brojnih europskih zemalja. Kao što sam rekao važna nam je prerada i proizvodi sa dodanom vrijednošću, a trenutno pregovaramo sa jednom ozbiljnom kompanijom koja je jedan od lidera u preradi jagodičastog voća da investira u preradu i proizvodnju proizvoda od ovog voća. Kao što sam rekao našu poljoprivredu ne namjeravamo temeljiti samo na primarnoj proizvodnji, nego na na jakim  prerađivačkim kapacitetima i zato su nam važne nove investicije.

Kakvo je stanje u stočarstvu, mljekarstvu i svinjogojstvu? Jesu li trendovi negativni kao u većini europskih zemalja?  
Prvi put smo prošle godine zaustavili pad broja grla stoke nakon kontinuiranog pada koji je trajao gotovo 20 godina. Uveli smo nove mjere i naš budžet često nazivaju stočarski orijentiranim. Dajemo brojne subvencije po grlu, kao i za stoku koja kasnije ide na klanje, za proizvodnju mlijeka i svinjogojstvo. Posebno dobre subvencije dajemo za ovčarstvo jer imamo ogromnu potražnju s tržišta Kine, a mi želimo sudjelovati na njihovom tržištu makar u jednom dijelu. I ovdje radimo na subvencioniranju prerađivačkih kapaciteta. Zaustavili smo negativne trendove i sad očekujemo samo rast.

Hrvatska je nedavno imala velike problem sa hranom odnosno sa sigurnošću posebice mesa. Kako stoje stvari u Srbiji?
Problema uvijek ima, a mi radimo stalne kontrole. Imali smo ogromnu akciju tijekom studenog i prosinca i ogromnu količinu mesa smo izbacili s tržišta. Radilo se o mesu problematične starosti, a krivci su kažnjeni. Moramo podizati kapacitete kontrole jer je sigurnost hrane jedna od najvažnijih stvari za sigurnost i zdravlje potrošača i zato povećavamo kapacitete naših inspekcija i broja ljudi koji rade kontrole.

Jeste li u kontaktu sa hrvatskim ministrom Tomislavom Tolušićem? Planirate li se vidjeti sa njim?
Nisam do sada imao kontakt. Moja su vrata otvorena 24 sata i očekujem da ćemo se vidjeti i surađivati.

Hrvatski kapital je dosta prisutan u Srbiju u sektoru proizvodnje hrane. Kakvi su Hrvati vlasnici, potiču li pozitivne trendove?
Da, u srpskim prehrambenim kompanijama ima dosta kapitala čiji su vlasnici hrvatske tvrtke. Hrvatski je kapital dobrodošao, kao i kapitali svih drugih koji žele investirati i razvijati proizvodnju i zapošljavanje, nemamo s tim problema. Hrvatske tvrtke su prisutne u sektoru uljarica i rade na razvoju ovog sektora, prisutne su u sektoru prerade voća i povrća kroz Frikom, dosta je prisutna i Podravka i druge tvrtke. Naša su vrata otvorena i mi želimo razvijati dobre odnose i nadam se da će tako biti i u drugom smjeru.  

Imate li problem sa kupovanjem hrvatskih proizvoda? Nedavno smo u hrvatskoj imali tzv. aferu „čokoladica“, koji je vaš stav prema robi iz uvoza i iz Hrvatske?
Kupujem sve. Kad uđem u neki trgovački lanac, kako ja tako i moja obitelj kupujemo sve, apsolutno ne gledamo odakle je proizvod ako je dobar. Nemam nikakvih ograničenja u tom dijelu. Jako mi je žao što je došlo do spomenute afere oko srpskih čokoladica, no to neka ide na čast onome tko se ponaša tako i ima problem sa kupnjom robe iz neke zemlje. Smatram da protok roba ne smije biti zabranjen i da ne smiju postajati granice.

Što ste po struci i odakle ste?  Jeste li stranački ili nestranački ministar?
Rodom  sam iz Sremske Mitrovice, po zanimanju diplomirani pravnik, a član sam Srpske napredne stranke. Bio sam gradonačelnik Sremske Mitrovice osam godina, a radio sam na razvoju poljoprivrednih i prerađivačkih kapaciteta, naročito u mesnoj industriji Mitros čiji su vlasnici sada Austrijanci koji  jako puno investiraju i pokreću proizvodnju. Rođen sam 1977. godine, oženjen, otac dvoje djece.

Znači po struci ste pravnik kao i naš ministar Tolušić?
Da, nemam sa tim problem. Ministarstvo je uprava, a nije njiva. Njime treba znati upravljati i kreirati regulativu i zakone koji će olakšati poslovanje i potaknuti proizvodnju i zaradu poljoprivrednika i kompanija te da država ima samodostatnost u proizvodnji i sigurnost proizvoda za potrošače.