Dvojica kurijalnih kardinala, Talijan Pietro Parolin i Filipinac Luis Antonio Tagle, najizgledniji su kandidati za idućeg poglavara Rimokatoličke Crkve uoči početka konklave u srijedu, smatraju analitičari i kladioničari. 

Iskusni diplomat koji je 12 godina surađivao s papom Franjom, kardinal Pietro Parolin dobro je poznat u Rimu i inozemstvo te je ozbiljan kandidat za idućeg papu.

Za Poslovni vikend piše Romano Bolković

Papa Franjo kritizirao je globalni kapitalizam zbog stvaranja nejednakosti: ‘Svijet koji zaboravlja siromašne gubi dušu’

Sedamdesetogodišnji Talijan bio je državni tajnik, što je drugi najviši položaj u Vatikanu, tijekom gotovo cijelog Franjinog pontifikata i bio je njegov najvidljiviji predstavnik na svjetskoj pozornici.

Parolin je staložen i vješt diplomat sa suptilnim smislom za humor te poliglot s iskustvom u Aziji, Bliskom istoku i Latinskoj Americi.

Imao je ključnu ulogu u zatopljenju odnosa između Sjedinjenih Američki Država i Kube i postizanju važnog sporazuma s Kinom o imenovanju biskupa.

Dobro je poznat svjetskim vođama i diplomatima. Također, upućen je u pojedinosti Rimske kurije, središnje vlade Svete Stolice, a bio je i dio skupine kardinala koji su savjetovali Franju.

Njegova uloga i umjereni stavovi o mnogim društvenim pitanjima upućuju na to da će, bude li izabran za papu, nastaviti s politikama svoga prethodnika. Istovremeno, izvori tvrde da bi mogao pomiriti različite frakcije unutar Crkve.

“On je najpoznatiji kardinal od sviju. No, pitanje je hoće li njegov profil pomoći da se oko njega stvori konsenzus. To bi mu također moglo odmoći”, rekao je crkveni izvor u Rimu za AFP, koji je htio ostati anoniman.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Izvor je istaknuo da Parolin “nikada nije imao pastoralne odgovornosti te da je zauzeo malo stavova o socijalnim pitanjima”.

“Ostao je u veoma institucionalnoj ulozi. Teško je znati što misli, što bi mu mogla biti slaba točka”.

Kad ga je Franjo postavio za državnog tajnika 2014. godine, Parolin je s 58 godina bio najmlađi na toj dužnosti još od 1929. godine kad je na to mjesto imenovan tada 53-godišnji Eugenio Pacelli, kasnije papa Pio XII.

Od Vijetnama do Kine

Tečan u francuskom, engleskom i španjolskom, Parolin je pristupačan, no oprezan u javnosti, gdje izbjegava izjave koje bi se mogle pogrešno interpretirati za razliku od često ‘glasnog’ Franje.

Često je morao smirivati stvari nakon određenih komentara pokojnog pape, primjerice o ratu u Ukrajini, pri čemu je Franjo uvrijedio i Kijev i Moskvu.

Parolin je bio uključen u vatikansko posredovanje koje je 2014. dovelo do nastavka diplomatskih veza između SAD-a i Kube.

Također, bio je ključan za potpisivanje sporazuma između Svete Stolice i Kine o imenovanju biskupa 2018., koji je u međuvremenu obnovljen.

Sporazum je strankama dao pravo sudjelovanja u imenovanjima te se pokazao krucijalnim za popravljanje odnosa među njima.

Ipak, dogovor su kritizirali neki konzervativci, koji su optužili Parolina da žrtvuje kineske katolike prisiljene na Crkvu u ilegali. 

Parolin se zalaže za sličan sporazum s Vijetnamom.

Život u vjeri

Parolin je rođen 17. siječnja 1955. u pobožnoj katoličkoj obitelji blizu Venecije na sjeveru Italije. Njegov otac je upravljao željeznarijom, a majka mu je bila učiteljica.

Djetinjstvo mu je obilježeno tragičnim gubitkom oca u prometnoj nesreći kada mu je bilo 10 godina.

Parolin je u sjemenište ušao s 14 godina, zaređen je za svećenika s 25, a nakon toga je otišao u Rim kako bi studirao kanonsko pravo. Ujedno se obučavao za diplomata i pridružio se diplomatskoj službi Svete Stolice 1986. te je protekla četiri desetljeća proveo u raznim krajevima svijeta.

Misije su ga odvele u Nigeriju do 1989., potom u Meksiko (1989.-1992.), ratom pogođenu Ruandu i zatim u Venezuelu od 2009. do 2013.

Unatoč rezerviranosti kad su u pitanju mnoga društvena pitanja, Parolin je kazao da svećenički celibat nije dogma, a 2023. je pokušaj da se seksualno zlostavljanje unutar Crkve poveže s homoseksualnošću nazvao “nebranjivim”.

Također, celibat je opisao kao “Božji dar za Crkvu”, odbacio je pobačaj i surogatstvo kao ozbiljno kršenje ljudskog dostojanstva, a kritizirao je i zamisao da se rod može razlikovati od spola.

Filipinski kardinal, ‘azijski Franjo’

Favorit za novog papu iz Azije, filipinski kardinal Luis Antonio Tagle karizmatičan je umjerenjak kojeg se često naziva “azijskim Franjom”.

Šezdesetsedmogodišnji Tagle, koji s Franjom dijeli povijest zalaganja za siromašne, migrante i druge marginalizirane skupne, poznat je po svom misionarskom duhu i pastoralnom fokusu.

S naočalama i zaraznim osmijehom, kardinal nadimka “Chito” popularna je ličnost među vjernicima u zemlji s više od 90 milijuna katolika.

„On bi nastavio ono što je papa Franjo radio“, rekao je velečasni Emmanuel Alfonso, bivši Tagleov student koji ga poznaje desetljećima.

Rođen u radničkoj obitelji blizu Manile, Tagle je zaređen za svećenika 1982., a 2011. je postao nadbiskupom glavnog grada, što je politički utjecajan položaj u jednoj od najvećih biskupija u Aziji, gdje katoličanstvo raste.

Kardinalom ga je proglasio bivši papa Benedikt XVI. 2012.

Tagle, koji tečno govori engleski, spominjao se kao mogući kandidat za novog papu na prošloj konklavi 2013. kada je izabran Franjo, a njegovo ime kruži i sada. 

Filipinski kardinal je 2019. imenovan čelnikom vatikanskog Dikasterija za evangelizaciju, što podcrtava bliske veze između pokojnog argentinskog pape i najistaknutijeg azijskog biskupa.

Nakon što je Franjo reformirao odjel, Taglea je proglasio “proprefektom” 2022. s odgovornošću za nove biskupije.

‘Pouzdati se u Božje znanje’

Kao biskup Tagle je bio poznat po čavrljanju s vjernicima nakon mise, a čak je pozivao i prosjake da s njim večeraju u njegovoj rezidenciji.

Prilagodba na život u Rimu i formalnosti Vatikana nije bila laka. Nedugo nakon što je došao 2020. diplomantima teologije rekao je da “muči Talijane” kada govori njihovim jezikom.

Jednom je također zaboravio ponijeti svoj ovratnik na sastanak.

Elokventan govornik umirujućeg glasa, Tagle se smije vlastitim šalama, koje zbija i na vlastiti račun u svojim propovijedima.

No, poznat je i po svojoj otvorenosti.

Kao nadbiskup Manile, Tagle je kritizirao krvav rat protiv droga koji je vodio Rodrigo Duterte, tadašnji filipinski predsjednik.

“Ne smijemo dopustiti da uništavanje života postane normalno. Ne možemo ubijanjem vladati zemljom”, rekao je Tagle u pastoralnom pismu 2017.

Tagle je pozivao na ponizniju Crkvu koja će biti otvorenija prema zabrinutostima svojih članova, a na vatikanskom samitu 2019. o borbi protiv seksualnog zlostavljanja djece upro je prstom u najviše redove Crkve.

“Mi biskupi smo nanijeli rane žrtvama i zapravo cijelom Kristovom tijelu”, rekao je sudionicima.

“Izostanak našeg odgovora na patnju žrtava, i da, sve do točke njihovog odbacivanja i zataškavanja skandala radi zaštite počinitelja i institucije, ozlijedilo je naše ljude, ostavilo duboku ranu u našem odnosu s onima kojima smo poslani da služimo”, poručio je Tagle.

Međutim, njega se također optuživalo da se nije dovoljno pozabavio tim problemom u Filipinima.

Postavljena su pitanja o tome što je znao o tome da je vatikanska humanitarna organizacija Caritas Internationalis zaposlila belgijskog svećenika Luka Delfta u Srednjoafričkoj Republici.

Delft je ranije bio osuđen zbog seksualnog zlostavljanja djece te mu je na 10 godina zabranjen kontakt s djecom.

Tagle je bio predsjednik humanitarne organizacije od 2015. do 2022.

Franjo je 2022. uklonio Taglea i ostatak vodstva nakon što je vatikanska istraga pronašla “manjkavosti” u upravljanju i procedurama.

Papa je u lipnju 2023. imenovao filipinskog kardinala za svog posebnog izaslanika na Nacionalnom euharistijskom kongresu u Demokratskoj Republici Kongo.

Sličnu dužnost je za papu obnašao na općoj skupštini Federacije azijskih biskupskih konferencija (FABC) u Bangkoku u listopadu 2022.

Kardinal je rekao da se nikada nije smatrao visokopozicioniranim svećenikom.

“Da sam ja Bog, ne bih sebe izabrao za biskupa ili kardinala”, rekao je u intervjuu 2018.

“No, budući da nisam Bog, Bog vidi nešto u meni što ja ne vidim te se moram pouzdati u Njega”.