EN DE

Fortenova pred prodajom Jamnice i ostalih pića: Operacija preuzimanja zamišljena je tako da uključuje tri komponente

Autor: Jadranka Dozan
14. listopad 2026. u 06:00
Podijeli članak —
Darko Knez, predsjednik Uprave Badela 1862/Sanjin Strukić/PIXSELL

Badel do Jamnice uz kredit triju banaka, podršku EBRD-a plus ‘vendor’ aranžman.

Iz Fortenova grupe jučer su izvijestili da su zaključili prodaju Idea marketa i povezanih društava u Srbiji grupaciji Alta Retail, čime su i formalno izašli sa srbijanskog maloprodajnog tržišta. Konačna potvrda transakcije uskoro bi trebala uslijediti i u slučaju prodaje PIK-a Vrbovec Bosqar Investu.

I ona je u javnosti više-manje već “apsolvirana” jer je ugovorena prije gotovo pola godine i od dovršetka dijeli je samo kompletiranje regulatornih suglasnosti. Tako se trenutačno s najviše zanimanja iščekuju konkretnije informacije vezane uz financijski uvjerljivo najveću operaciju dezinvestiranja Fortenove, a to je proces prodaje Jamnice i ostatka Grupe pića, “paketa” u kojemu su još Sarajevski kiseljak (BiH), MG Mivela (Srbija), te Jamnica Ljubljana.

I ta transakcija zapravo je već uvelike trasirana. Razdoblje ekskluzivnosti pregovora o detaljima transakcije s Badelom 1862 trajalo je od početka lipnja do kraja rujna. Istek tog roka nije popraćen službenim priopćenjem, ali je Fabris Peruško, glavni izvršni direktor Fortenove, na nedavnoj konferenciji Change Makers Poslovnog dnevnika jasno naznačio da stvari idu prema ugovaranju kupoprodaje.

Kreditna linija najveće trojke

U ulozi kreditora trebale bi biti tri najveće banke koje bi, navodno, Badel 1862 na čelu s Darkom Knezom trebale podržati s oko pola milijarde eura.

Velik zalogaj

Govoreći o strateškom sužavanju fokusa Fortenove na četiri ključna područja (maloprodaja, veleprodaja, nekretnine i logistika) i o tome koliko su neka od glavnih dezinvestiranja proizvodnih kompanija osnažila domaće tvrtke koje su ih preuzele, rekao je i da je Fortenova “u završnoj fazi potpisivanja ugovora o prodaji Jamnice Badelu 1862”.

Pritom je istaknuo da bi s Fortenovinom divizijom pića Badel trebao postati “najveća kompanija u proizvodnji hrane i pića, s nekih 130 milijuna eura EBITDA-e”. Ta izjava sugerira da je i slaganje financijske konstrukcije za tu megaoperaciju najvećim dijelom zaokruženo. Budući da su predmet kupoprodaje kompanije koje prihodima i ukupnom vrijednošću predstavljaju jako velik zalogaj za veličinom znatno manji Badel, osmišljavanje modela preuzimanja, odnosno financiranja u toj priči je i najintrigantniji dio.

Proces je još u fazi koja podliježe uobičajenim diskrecijskim pravilima i propisima te internim procedurama uključenih aktera, ali u financijskim krugovima mogu se čuti neslužbene tvrdnje vezane uz valuaciju i glavne konture modela preuzimanja. Prema njima, “deal” ugrubo počiva na vrednovanju Jamnice i ostatka Grupe pića između 800 i 900 milijuna eura (navodno ipak bliže gornjoj točki tog raspona).

Podrška EBRD-a i ‘vendor’ aranžman s vlasnikom Fortenova grupe Pavlom Vujnovcem zamišljeni su kao način na koji se smanjuje iznos sredstava koji Badel, na čelu s Darkom Knezom, mora osigurati prilikom zaključenja transakcije/Sanjin Strukić/PIXSELL

Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, operacija preuzimanja zamišljena je tako da uključuje tri komponente. Uz kreditni aranžman, to su i partnerska podrška kroz sudjelovanje u vlasničkom kapitalu i tzv. vendor financiranje. Potonje se u M&A operacijama nerijetko koristi kao alat kojim sam prodavatelj olakšava zaključenje posla smanjujući inicijalno potrebna sredstva koja kupac mora osigurati u trenutku zaključenja transakcije, a koje se u konačnici najčešće svodi na odgođenu naplatu dijela cijene.

U pogledu kreditnog zaduženja, u ulozi kreditora trebale bi biti tri banke – Zagrebačka, Erste i Privredna banka Zagreb – koje bi, navodno, Badel 1862 na čelu s Darkom Knezom trebale podržati s oko pola milijarde eura.

Na naš upit iz tih banaka, očekivano, nisu ni potvrdili ni demantirali informacije o namjeri sudjelovanja u kreditiranju. Iz Zabe nismo dobili nikakav odgovor, a iz PBZ-a i Erstea su samo podsjetili da “zbog zakonskih odredbi o bankovnoj tajni nisu u mogućnosti komentirati niti u javnosti dijeliti informacije o poslovnom odnosu s bilo kojim od svojih klijenata”.

130

milijuna eura EBITDA-e trebao bi imati Badel 1862 s Fortenovinom divizijom pića

Treći stup

Ni iz Badela se nisu očitovali na upit o modelu financiranja i očekivanim rokovima završnice pregovora i potpisivanja ugovora. U tom golemom pothvatu, doznajemo, njegov čelnik i većinski vlasnik računa i na podršku Europske banke za obnovu i razvoj. EBRD bi u preuzimanju Jamnice i ostatka kupoprodajnog paketa trebao participirati s 200-tinjak milijuna eura, i to navodno (ili ponajprije?) kroz equity, odnosno vlasničko ulaganje. Na upit toj međunarodnoj razvojnoj banci odgovorili su nam da “u ovom trenutku nisu u mogućnosti komentirati navode” te da će “proslijediti sve službene informacije kada to bude bilo moguće”.

Sve u svemu, i predviđena podrška EBRD-a, kao i “treći stup” financijske konstrukcije – vendor aranžman s vlasnikom Fortenova grupe Pavlom Vujnovcem – zamišljeni su kao način na koji se Badelu smanjuje iznos sredstava koji mora osigurati prilikom zaključenja transakcije. Koji od nekoliko uobičajenih oblika vendor aranžmana je u igri u konkretnom slučaju, zasad nije poznato. Ostaje vidjeti i koliko će potrajati do očekivanog sklapanja kupoprodajnog ugovora, ali izvjesno je da će i u slučaju da to bude uskoro, samo zaključenje najvećeg M&A “deala” zbog potrebnih prethodnih suglasnosti biti događaj 2027.

Autor: Jadranka Dozan
14. listopad 2026. u 06:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close