Kako bi sunarodnjacima dokazao da njegova ekonomska politika i dalje donosi snažan gospodarski rast, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan preplavio je poduzetnike jeftinim novcem, čime je stavio na kocku financijsku stabilnost zemlje. Prema službenim podacima na koje se poziva Bloomberg, od neuspjela vojnog udara lanjskog srpnja pa do današnjih dana turska država povećala je jamstva na bankovne kredite poduzetnicima na čak 50 milijardi dolara vrijedne plasmane.

Banke sada zovu

Fond za kreditna jamstva osnovan je još 1991. godine, ali je drastično povećan lanjskog studenog. Fond omogućava da komercijalne banke dijele dio kreditnog rizika s državom koja pokriva sedam posto gubitka po plasmanima. Za većinu banaka to je dovoljan poticaj da kredite dijele čak i poduzećima s upitnom kreditnom sposobnošću. Istanbulski poduzetnik Alper Akmaner koji distribuira švicarsku kozmetiku tvrdi da su ga prije banke izbjegavale. “Sada me banke zovu”, ističe u razgovoru za Bloomberg.

Jamstva na kredite dobilo je oko 300.000 poduzeća, a vrlo se malo zna na što će ti krediti biti utrošeni. Osim toga, u poseban fond vlada u Ankari stavila je 200 milijardi dolara vrijednu imovinu, poput udjela u Turkish Airlinesu ili Turk Telekomu koji također mogu poslužiti kao jamstvo za kredite. Sve u svemu, kreditiranje je u manje od godinu dana uzletjelo 22 posto što je rezultiralo rastom BDP-a od pet posto. Taj rezultat Erdogan već naširoko koristi u svojoj političkoj promidžbi nakon što ankete pokazuju da mu je popularnost – dvije godine prije parlamnetarnih izbora – pala ispod 50 posto.

Sve u funkciji politike

“Turska ekonomska politika u potpunosti je u funciji politike, a ona je u funkciji Erdogana i pobjede njegove Stranke pravde i razvoja na parlamentarnim izborima 2019.”, ocjenjuje Nigel Rendell iz londonske tvrtke Medley Global Advisors. Gomilanje duga, uz vrlo visoku zaštitu domaće industrije čini Tursku sve ranjivijom na vanjske šokove, ističe Melis Metiner, analitičarka HSBC-a. “Čini se da je prioritet turske vlade održanje što snažnije gospodarske aktivnosti što je duže moguće povećanjem javne potrošnje i bilanci banaka”, ocijenila je Metiner u svojoj bilješci.

S druge strane, ministar financija Naci Agbal u ožujku je izjavio kako će efekt većine vladinih mjera poticanja kreditiranja na proračun nestati do 2020. godine. Podsjetimo, manjak turskog proračuna u prvom je tromjesečju iznosio 5,3 milijarde dolara, tri puta više nego godinu ranije i najviši je od 2010. godine.