Carlos Coimbra od početka je znao da će morati dešifrirati ponašanje oblaka. Ovaj profesor na kampusu Sveučilišta u Kaliforniji u Mercedu uspješno je proveo program zahvaljujući kojemu se danas 15 posto energije koja se na fakultetu koristi dobiva putem solarnih ploča.

No oblaci su mu u dva navrata pomrsili račune svojom neočekivanom sjenom pa je fakultet bio prisiljen osloniti se na standardne izvore električne energije. Zato je profesor Coimbra, stručnjak za mehaniku fluida, iskušao novu vrstu vremenske prognoze. Naime, napisao je računalni algoritam koji predviđa kretanje i promjene oblika oblaka. Danas, šest godina kasnije, četrdesetčetverogodišnji Coimbra i njegov suradnik, tridesetsedmogodišnji Jan Kleissl, stvorili su prognostički model koji je, prema njihovim riječima, od 20 do 40 posto točniji od trenutnog modela. Stručnjaci za energiju, klimu i dalekovodne mreže kažu da bi ta inovacija mogla ubrzati širenje iskorištavanja obnovljivih izvora energije te uštedjeti milijarde dolara smanjenjem troškova energije. "Ne mogu vam reći što će se dogoditi u 16 sati u nedjelju", kaže Coimbra, čiji model nudi prognozu za sedam dana, no točnost se svakim sljedećim danom smanjuje. "No mogu vam reći što će se dogoditi danas između podneva i 18 sati."

Potencijalne su uštede privukle pozornost tvrtki koje grade i vode solarne elektrane, ali i komunalne tvrtke i tvrtke koje upravljaju dalekovodima. Dobra prognoza omogućuje im da iskoriste sunčevu energiju i energiju vjetra kad su dostupne te da obnovljivi izvori postanu pouzdani otprilike koliko i fosilna goriva i nuklearne elektrane. Dok štedi novac na tržištu energije, tehnologija bi mogla promijeniti i svijet vremenskih prognoza boljom analizom. Takvi bi podaci zračnim lukama omogućili bolji uvid u stanje s olujama te bi, stoga, bilo manje odgoda letova. Seljaci bi znali kad mogu očekivati prvi led ili kad će doći do olujnog nevremena s kišom pa će stoga znati kad treba manje navodnjavati. Prognoza bi pomogla u borbi protiv većih požara, odredila kretanje bioterorističkih napada ili putanju tornada.

Prognoze će se vjerojatno najprije primijeniti u solarnim i vjetroelektranama, koje često imaju goleme, skupocjene rezervne akumulatore za pohranu viška energije i iskorištavanje te energije kad je potrebna. Tvrtke koje rukovode dalekovodima kupuju energiju na promptnom tržištu kad nestane energije iz obnovljivih izvora te plaćaju od 10 do 100 puta više nego što bi plaćali da su energiju kupili dan ranije, tvrdi Manajit Sengupta, znanstvenik Državnog laboratorija za obnovljivu energiju. Savršena prognoza za vjetar, ako čini 20 posto izvora energije, uštedjela bi, prema nekim istraživanjia, od 1,6 do 4,1 milijarde dolara godišnje. Ne zna se u koje će se sve svrhe solarne prognoze iskoristiti u budućnosti. Coimbra kaže da bi metodu mogao iskoristiti dok se vozi na motociklu. "Hoće li kiša početi padati dok ne dođem do točke B? Mogu li prijeći još 80 kilometara?"

David Ferris