EN DE

Od 10. travnja velika novost iz Hrvatske pošte, pogledajte što spremaju

Autor: Poslovni.hr/Hina
09. travanj 2026. u 10:52
Podijeli članak —
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Zlatna žitna polja često su u Slavoniju privlačila ljude iz škrtih, mnogo siromašnijih krajeva, ali i ljude snažne poduzetnosti.

Hrvatska pošta (HP) pustit će u optjecaj 10. travnja novo izdanje serije redovitih poštanskih maraka “Prirodne ljepote Hrvatske” motivi kojih su otočić Galešnjak, Pakleni otoci i žitno polje u Slavoniji, a autori maraka su Ivana Vučić i Tomislav-Jurica Kaćunić.

Dizajn autora maraka nastao je prema fotografijama koje potpisuju Studio Pervan, Mario Romulić i Dražen Stojčić. Marke su izdane u arcima od 50 maraka i rolama od 100 samoljepljivih maraka, a Hrvatska pošta tiskala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC), istaknuli su u četvrtaku priopćenju.

Za otočić Galešnjak u Hrvatskoj pošti kažu da se naziva “otokom ljubavi, otokom zaljubljenih i srcem Jadrana”. Njegov oblik srca, najsavršeniji za koji se zna, u naše je vrijeme uočen tek 2008. na Googleovim zemljovidima, a svjetski mediji i društvene mreže preko noći učinili su ovaj otočić senzacijom. Znanost kaže da je bio naseljen prije otprilike 7000 godina, ali danas na njemu nitko ne živi niti ima bilo kakvih umjetnih tvorevina. Površinom je velik tek 0,132 četvorna kilometra, visok 36 metara i obale dugačke tek kilometar i pol. Još je Napoleonov kartograf 1806. točno ucrtao Galešnjakov oblik srca, ali gledan uvijek iz ljudske perspektive, tek je u našem stoljeću, uz pomoć tehnologije, dočekao svoju slavu.

Pakleni ili Paklinski otoci bajkovito su otočje pokraj otoka Hvara, nedaleko od grada Hvara. Naziv nose po paklini, vrsti borove smole koja se koristila u brodogradnji. Tih dvadesetak otočića i hridi raj su za sve zaljubljenike u hrvatski Jadran. Obale Paklenih otoka kamenite su i vrlo razvedene, prolazi između nekih otočića i hridi plitki, a neki nisu ni plovni. Najveći otok arhipelaga je Sveti Klement. 

Zlatna žitna polja često su u Slavoniju privlačila ljude iz škrtih, mnogo siromašnijih krajeva, ali i ljude snažne poduzetnosti. Slavonski hrast jedno je od najplemenitijih stabala, a tu su i žitna polja, šume, rijeke i jezera, ali i brda, gotovo tisuću metara visoka, u njezinu zapadnom dijelu. S priredbama Zlatne žice Slavonije, Vinkovačke jeseni, Đakovački vezovi i brojnim drugima Slavonci se diče bogatom kulturnom baštinom i slikovitim običajima, navodi u priopćenju Hrvatska pošta. 

Autor: Poslovni.hr/Hina
09. travanj 2026. u 10:52
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close