Zračni prijevoznici nastavljaju prilagođavati svoje rasporede usred tekućeg sukoba na Bliskom istoku, koji je doveo do porasta cijena mlaznog goriva diljem Europe.

Zrakoplovne tvrtke revidiraju svoje poslovanje, a kratkoročna smanjenja učestalosti letova prvenstveno utječu na travanj i svibanj. Ovo slijedi nakon ranijeg otkazivanja više od 450 letova u travnju, piše Ex-Yu Aviation News.

Zagreb, Split, Dubrovnik…

Turkish Airlines smanjuje broj letova na svojoj liniji Istanbul – Zagreb. Nakon što je u početku planirao 21 tjednu liniju tijekom travnja, zrakoplovna tvrtka sada očekuje da će veći dio mjeseca obavljati između osamnaest i dvadeset letova tjedno.

LOT Polish Airlines također smanjuje broj letova za nekoliko odredišta u regiji. Prijevoznik će smanjiti broj letova za Dubrovnik tijekom odabranih tjedana u travnju s tri na dva tjedna, dok će u svibnju Split imati dva do tri tjedna rotacije veći dio mjeseca, u odnosu na planirana četiri.

Volotea prepolovljuje kapacitet između Bordeauxa i Dubrovnika s dva, na jedan tjedno u travnju. Slično tome, u Splitu će se obje linije za Bordeaux i Nantes smanjiti s dva na jedan tjedno.

SAS, koji je planirao održavati tjednu liniju Kopenhagen – Split tijekom travnja, privremeno će obustaviti operacije između 18. travnja i 2. svibnja. Smartwings također namjerava smanjiti usluge za drugi najveći grad u Hrvatskoj u svibnju, s četiri do pet tjednih rotacija umjesto sedam do 25. svibnja.

Ryanair smanjuje učestalost letova između Zagreba i Pafosa s prvobitno planiranih pet tjednih letova na četiri. Na kraju, Aegean Airlines će završiti svoju novu sezonsku liniju Solun – Dubrovnik, koja će biti pokrenuta ovog lipnja, tjedan dana ranije nego što je prvobitno planirano, a posljednji let sada je zakazan za 11. rujna umjesto 18. rujna.

Poremećaji s gorivom

Kako izvještavaju mediji, poremećaji u opskrbi mlaznim gorivom izazvani ratom u Iranu i blokadom Hormuškog tjesnaca pojavili su se u zračnim lukama u Italiji, a među ugroženim aerodromima su i oni u Velikoj Britaniji. Prema podacima Međunarodne udruge za zračni prijevoz (IATA) iz njezina Jet Fuel Price Monitora, prosječna cijena barela mlaznog goriva prošli tjedan iznosila je 209 dolara, dok je prije mjeseca dana bila 157,4 dolara, a u veljači je bila manja od sto dolara.

izravan kontakt

Povratak sajmova mijenja pravila igre u industriji namještaja

Energetska samodostatnost

Zarađujte na vlastitoj energiji: Nova platforma osvaja tržište

U Hrvatskoj zasad, srećom, nema tih problema. Nema poteškoća i restrikcija u opskrbi hrvatskih zračnih luka mlaznim gorivom, objavila je u utorak Ina.

Ina ima koncesiju za opskrbu mlaznim gorivom u svih sedam većih zračnih luka u Hrvatskoj u kojima se odvija putnički promet, a ta je opskrba redovna i u dovoljnim količinama, rekli su Hini iz Ine, koja mlazno gorivo proizvodi u Riječkoj rafineriji.

“Ina u Hrvatskoj drži 100 posto tržišta mlaznog goriva. Proizvodnja je stabilna i dovoljna za potrebe tržišta u Hrvatskoj”, kažu u Ini.

“Kao kompanija od strateške važnosti za sigurnost opskrbe energentima u RH, kontinuirano pratimo tržišna kretanja te smo spremni pravovremeno odgovoriti na sve izazove. Ina nastavlja osiguravati opskrbu, ne samo Ininih maloprodajnih lokacija već i naših veleprodajnih kupaca”, zaključuju u Ini.

Rast cijena

Problemi za zrakoplovnu industriju iz tjedna u tjedan postaju sve ozbiljniji, i globalno. Michael O’Leary iz Ryanaira prošli je tjedan za Sky News izjavio da bi poremećaji u opskrbi mlaznim gorivom mogli početi već u svibnju ako se sukob nastavi.

Analitičari su za BBC rekli da će se vjerojatno nastaviti rast cijena karata i otkazivanje letova.

“Počevši od već tijesnog tržišta, trenutačni nedostatak izvoza mlaznog goriva s Bliskog istoka pogoršava situaciju”, rekao je Mick Strautmann, analitičar u tvrtki Vortex.

“S obzirom na to da je globalni izvoz mlaznog goriva na najnižoj razini u četiri godine, jednaka razina potražnje za zračnim prijevozom vjerojatno neće biti održiva ako se poremećaji nastave, što znači da će zrakoplovne tvrtke vjerojatno morati dodatno povećati cijene i smanjiti broj letova”, zaključuje Strautmann.