O tekstu slovenskog podneska za arbitražu koja će riješiti granični prijepor s Hrvatskom morat će odlučiti parlament, izjavio je u petak nakon sjednice vlade premijer Janez Janša.
O tekstu podneska i o tome kako u njemu definirati predmet graničnog prijepora s Hrvatskom, prema prijedlogu vlade, parlament će raspravljati na izvanrednoj zatvorenoj sjednici u ponedjeljak, rekao je Janša na konferenciji za novinare nakon redovne sjednice vlade.

No, izrazio je mišljenje da zbog toga i političke krize u Sloveniji neće biti potrebno od arbitražnog suda tražiti odgodu roka u kojemu je potrebno podnesak dostaviti u Haag, kako mu je to u otvorenom pismu, objavljenom u petak, sugerirao slovenski eurozastupnik Alojz Peterle, ocijenivši da polemika između Janše i ministra vanjskih poslova Karla Erjavca o tome treba li Slovenija u arbitraži tražiti više ili manje šteti nacionalnim interesima i pogoršava "pregovaračku poziciju" Ljubljane. Peterle, bivši ministar vanjskih poslova, i ranije je zastupao teze o potrebi "pravedne granice" s Hrvatskom i pravo na izlaz na otvoreno more.

Janša je rekao da vjeruje kako će parlament pristati na "minimalne izmjene" prijedloga kako u arbitraži definirati granični prijepor, u odnosu na službeni prijedlog koji su zastupali ministarstvo vanjskih poslova i skupina međunarodnih stručnjaka koje je angažirala Slovenija.

Razlozi zašto o tome treba odlučiti parlament, a ne vlada, prema Janši su "formalne prirode", jer je parlament u jednoj svojoj deklaraciji prije više godina naveo da je Slovenija 1991. godine "provodila jurisdikciju" južno od rijeke Dragonje u Istri i južno od Svetog Martina na Muri te da joj pripada cijeli Piranski zaljev i izlaz na otvoreno more.

Zato slovenski premijer predlaže parlamentu da se sam odluči treba li u arbitražu unijeti ambicioznije zahtjeve glede definiranja graničnog prijepora s Hrvatskom ili pristati na tumačenja da se nekadašnja međurepublička granica arbitražom ne može mijenjati.

Janša je rekao da očekuje da u parlamentu neće biti problema oko postizanja suglasja da se u prvotni prijedlog unesu "minimalne korekcije" iz protuprijedloga teksta definicije graničnog spora, kako su ga dali neki stručnjaci okupljeni oko nekadašnjeg predsjednika Slovenske pučke stranke (SLS) Marijana Podobnika i koparskog odvjetnika Danijela Starmana. Oni predlažu da se kao sporno navede i područje južno od Dragonje, a po nekim informacijama i savudrijski poluotok, kako bi Slovenija bila sigurnija da će arbitražom dobiti cijeli Piranski zaljev i teritorijalni kontakt s otvorenim morem.

Ministar vanjskih poslova Karl Erjavec odbio je u petak komentirati najnoviji razvoj događaja i polemike oko slovenskog podneska. To je, međutim, učinila oporbena stranka Pozitivna Slovenija, koja premijerovu strategiju oko podneska smatra neprihvatljivom.

"Ne znam zašto se to sada opet otvara", rekla je zastupnica stranke u parlamentu Janja Klasinc. "Premijer Janša imao je godinu dana vremena da se bavi tim pitanjima, ali ih je počeo otvarati manje od mjesec dana prije nego što dokumente treba predati u Haag", dodala je Klasinc.

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem

Pozitivna Slovenija je prošlog tjedna, nakon prvih Janšinih izjava da će o podnesku možda morati odlučivati parlament, takvo stajalište nazvala izbjegavanjem odgovornosti, navevši da je Arbitražni sporazum sporazum koji je potpisala vlada te da je odgovorna i zadužena za sve postupke u vezi s njim.

Slovenski šef diplomacije Erjavec u svojim javnim nastupima posljednja dva tjedna isticao je da se Slovenija dobro pripremila za arbitražu te da je podnesak koji su pripremili strani i domaći stručnjaci u koordinaciji s njegovim ministarstvom odličan, ali da se varaju oni koji misle da arbitraža znači pregovore o granici jer njome zapravo treba utvrditi gdje je nekadašnja međurepublička granica doista tekla te razgraničiti dvije države na moru.

Predsjednik Borut Pahor prošlog je tjedna upozorio da se političke rasprave oko slovenskog podneska za arbitražni sud ne bi smjele izroditi u priliku za dokazivanje "patriotizma", jer su dobri odnosi s Hrvatskom nešto što nadilazi mandat ove vlade i ovog parlamenta te da je ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora pitanje na kojemu Slovenija mora očuvati svoju vjerodostojnost.