Europa je ovih dana ponovno suočena s drastičnim posljedicama klimatskih promjena. Riječ je o lančanim posljedicama koje imaju dalekosežne učinke na gotovo sve sfere života, pa i živote ljudi i njihovo zdravlje, proizvodeći katastrofalne suše i požare, dovodeći do kolapsa energetskih sustava, što dramatično ugrožava ekonomije pogođenih zemalja.

Primjer takvog multipliciranja kriza je sadašnji vodostaj Dunava, žile kucavice srednje i jugoistočne Europe, koji nezaustavljivo pada, što ima donedavno nezamislive posljedice za cijelu Europu.

Povijesni minimum

Premda se gotovo svakog ljeta piše o niskom vodostaju najveće i gospodarski najvažnije europske rijeke, ovaj je put situacija bitno drukčija. Vodostaj Dunava i Drave i u Hrvatskoj pao je ovih dana na povijesni minimum, dok je vodostaj Save samo nekoliko desetaka centimetara iznad minimuma. Kako javljaju mediji, kod Bezdana, gdje Dunav ulazi u Srbiju, razina je nadomak povijesnog negativnog rekorda iz 1909. godine. Uzrok je nedostatak oborina u cijelom slivu Dunava, od Njemačke preko Austrije, Slovačke, Češke i posebno Mađarske i Hrvatske. Nešto kiše, doduše, bilo je jedino u Austriji, ali to nije bitnije poboljšalo situaciju. Tijekom cijelog kolovoza ne očekuju se značajnije oborine u državama od izvora do ušća Dunava.

Dramatičan pad vodostaja Dunava zbog ekstremne suše prerasta u ozbiljnu višedimenzionalnu krizu. Osim energetske krize, toplinski valovi i suša ugrožavaju i nuklearnu stabilnost regije. Mađarska je najdrastičniji primjer. Prvi put u 44 godine Mađari su zbog niskog vodostaja Dunava morali ugasiti nuklearnu elektranu Paks, koja proizvodi više od trećine električne energije u zemlji, s obzirom na to da se nuklearka hladi vodom koja se crpi iz Dunava. Očito je da dizajneri nuklearke nisu mogli zamisliti ovako nizak vodostaj.

Naime, elektrana se suočila s problemom hlađenja jer usisne pumpe zbog niskog vodostaja fizički ne mogu dosegnuti razinu vode. Mađarski premijer Peter Magyar uputio je izvanredan apel građanima, tvrtkama i javnim ustanovama da maksimalno ograniče potrošnju struje, s obzirom na to da Mađarska ovisi o uvozu struje iz susjednih zemalja, dok je tamošnji energetski sustav pod nezabilježenim pritiskom. Kriza, međutim, nije ograničena samo na Mađarsku. Rumunjska, koja je također morala ugasiti jedan od dva reaktora u svojoj nuklearnoj elektrani Cernovoda, jučer se odlučila za nesvakidašnji i gotovo očajnički potez.

Rumunjska vojska izazvala je kontrolirane eksplozije u Dunavu minirajući stijene i potapajući teglenicu ne bi li povećala dotok vode prema nuklearci, kojoj prijeti potpuna obustava rada zbog niskog vodostaja. Elektrana Cernovoda osigurava Rumunjskoj oko 20 posto struje, tako da bi potpuno gašenje imalo ozbiljne posljedice na opskrbu energijom u zemlji.

Ovdje se, naravno, postavlja pitanje ima li niski vodostaj Save slične posljedice na rad Nuklearne elektrane Krško (NEK) kao što pad vodostaja Dunava ima na nuklearke u Mađarskoj i Rumunjskoj. Iz nuklearke Krško odgovorili su nam da nuklearka i dalje radi punom snagom reaktora uz rad sustava rashladnih tornjeva i poštivanje ograničenja povezanih s rijekom Savom.

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate

središte produktivnosti - HONOR Magic V6

Zašto bi preklopni telefon mogao zamijeniti prijenosno računalo na putu

“Protok rijeke zbog nedostatka oborina jest nizak, a temperatura Save trenutačno je još uvijek nešto niža nego što je bila tijekom vrhunca prethodnih toplinskih valova. Kao što smo već ranije pojasnili, NEK pri niskim protocima Save i visokim temperaturama, radi osiguravanja usklađenosti s okolišnim ograničenjima, za dodatno hlađenje u trećem rashladnom krugu koristi sustav rashladnih tornjeva. Zbog povećane vlastite potrošnje električne energije za rad rashladnih tornjeva te smanjenja termodinamičke učinkovitosti sekundarnog kruga, koja ovisi o temperaturi rashladne vode trećeg kruga, smanjuju se učinkovitost i izlazna snaga elektrane, a posljedično i količina proizvedene električne energije.

NEK mora osiguravati da dnevna prosječna temperatura Save na točki potpunog miješanja u podslapju Hidroelektrane Brežice ne prelazi 28 °C te da prosječno dnevno povećanje temperature ne prelazi 3 °C. I ubuduće ćemo rad elektrane prilagođavati uvjetima te osiguravati poštivanje svih propisanih ograničenja”, navodi se u odgovoru NEK-a uz napomenu da je NEK obavijestio nadležne institucije da se približavamo okolnostima u kojima će zbog okolišnih ograničenja povezanih s rijekom Savom biti potrebno smanjiti snagu reaktora, a u najnepovoljnijem scenariju i postupno zaustaviti elektranu.

Kada je riječ o situaciji u Srbiji, dramatične izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića – unatoč inflaciji njegovih izvanrednih obraćanja – ovaj put treba uzeti ozbiljno. Srbija se doista suočava s ozbiljnim udarom na svoj energetski sustav, s obzirom na to da hidroelektrane Đerdap I i Đerdap II rade sa samo 20 do 30 posto kapaciteta.

Potpuni kolaps prijevoza

Promet Dunavom, a riječ je o jednoj od najvažnijih i najkritičnijih arterija europskog gospodarstva, koja povezuje srednju Europu s Crnim morem, osiguravajući mogućnost prijevoza velikih količina tereta (jedan riječni teretni brod od tisuću tona zamjenjuje čak 40 kamiona ili cijeli teretni vlak, što ga čini energetski najekonomičnijim načinom prijevoza), suočava se s potpunim kolapsom.

Teretni brodski promet na Dunavu i Rajni paraliziran je, a u Bugarskoj su se turistički kruzeri nasukali u plićaku. Njemački industrijski divovi moraju smanjivati proizvodnju jer im nedostaju sirovine koje inače stižu riječnim putem. Iako je u ovom trenutku teško procijeniti ukupnu štetu, s obzirom na to da se Europa tek sada suočava s vrhuncem toplinskog vala, na kraju će se trošak zbog višestrukog ekstremnog toplinskog udara zasigurno mjeriti stotinama milijardi eura.