Njemačka ministrica gospodarske suradnje i razvoja Svenja Schulze (SPD) upozorila je u razgovoru za Bild da svijetu prijeti akutna kriza zbog vrtoglavih cijena hrane.

– Situacija je vrlo dramatična. Zbog pandemije koronavirusa, ekstremnih suša i rata u Ukrajini cijene hrane u svijetu porasle su za trećinu i sada su na rekordnoj razini. Svjetski program za hranu trenutačno procjenjuje da više od 300 milijuna stanovnika pati od akutne gladi i stalno mora korigirati brojke, povećavajući procjene. Gorka je poruka da nam prijeti najveća kriza gladi od Drugog svjetskog rata, milijuni ljudi će umirati, izjavila je Schulze.

CIJENE LETE U NEBO

Ova namirnica u Hrvatskoj je poskupjela za čak 100% u samo godinu dana

cijene lete u nebo

Pekari najavili drastična poskupljenja: Kruh bi uskoro mogli prodavati za 10 eura

Odgovorila je na upit je li u redu da Njemačka žito pretvara u zeleno gorivo kada diljem svijeta ljudi umiru od gladi.

– Nije u redu. Nitko ne želi biti odgovoran za povećanje broja gladnih u svijetu. Moramo prestati stavljati hranu u spremnik automobila – bilo da je u pitanju pšenica, palmino ulje, repica ili kukuruz. Udio od 4,4,% goriva su hrana za ljude i za životinje. To bi trebalo svesti na nulu, ne samo u Njemačkoj, nego što je više moguće na međunarodnoj razini. U Njemačkoj svake godine u spremnike automobila ulijemo 2,5 milijardi litara goriva iz biljnih ulja. To je gotovo polovica žetve suncokretova ulja u Ukrajini.

Njemačka ministrica, prenosi Jutarnji list, također je komentirala kakva je uloga ruskog čelnika Vladimira Putina u nadolazećoj krizi.

– Putin koristi glad da bi vodio rat. Iskorištava činjenicu da mnoge zemlje diljem svijeta ovise o ruskim i ukrajinskim poljoprivrednima proizvodima. Ukrao je žito iz Ukrajine i izvozit će ga u zemlje koje su nedvojbeno proruski naklonjene. Na Općoj skupštini UN-a 40 zemalja, u kojima živi polovica svjetskog stanovništva, nije osudilo Putinovu agresiju. To je konkretan rezultat ranjivosti na ucjenu hranom, rekla je.

Na pitanje treba li Njemačka smanjiti razvojnu pomoć zemljama koje nisu okrenule leđa Putinu, rekla je:

– Naprotiv, svaku zemlju koju nismo pridobili, guramo u zagrljaj Rusije. Taj put ne smijemo izabrati. Moramo učiniti što više zemalja neovisnima o Putinu. Iz tog razloga upravo sam odobrila dodatnih 50 milijuna eura za Moldaviju i 27 milijuna eura za Gruziju. Moldavija je iznimno ovisna o ruskoj struji i plinu, a obje zemlje s razlogom strahuju od ruske agresije.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Na pitanje može li se u budućnosti očekivati normalna suradnja s Putinom, kategorički je odgovorila niječno.

– Nitko danas ne može ozbiljno reći kakav će biti odnos s Rusijom u budućnosti. Jedno je jasno: dokle god bjesni ova brutalna agresija, suradnja s Putinom ne dolazi u obzir, rekla je.