Godina je 1999. i tržišta kapitala širom svijeta trese dot.com groznica: perspektivna tehnologija zvuči obećavajuće i investitori neumorno (ili u prijevodu, neselektivno) grabe sve što ima bilo kakve veze s internetom.

Cisco Systems postaje najveća svjetska kompanija, no veliki broj novih aspiranata tek treba opravdati povjerenje ulagača i prikupljeni kapital pretočiti u opipljive poslovne rezultate. U nedostatku boljih ideja, dio njih bira zaobilazan put i okreće se jednostavnim trikovima, izvrgavajući ruglu teoriju o učinkovitom tržištu.

Naoko proziran trik kojim su brojne kompanije u svom nazivu dodale jednu od tada atraktivnih ključnih riječi (“.com”, “.net” ili “Internet”) pokazao se tada iznimno uspješnim. Danas svi znamo kako je euforična epizoda završila – internet je o(p)stao, no groznicu koja je godinama tresla hi-tech sektor zamijenila je višegodišnja kriza i duboka konsolidacija.

Rast od 380 posto
Nepuna dva desetljeća kasnije, povijest se možda nije doslovno ponovila, ali se svakako rimuje: Long Island Iced Tea Corp, dotad nepoznati proizvođač osvježavajućih pića, 2017. godine mijenja naziv u – Long Blockchain Corp.

Premda je potez osigurao izdašnu medijsku pozornost, dionice se svega četiri mjeseca kasnije sele u opskuran Pink Sheets segment tržišta kapitala, rezerviran za kompanije koje ne ispunjavaju niti minimalne zahtjeve transparentnosti, a danas ih više ne možete naći nigdje.

Ali zato možete iskopati detalje o aktivnosti nekolicine velikih dioničara koji su se, prema optužbi Komisije za vrijednosne papire, nezakonito okoristili rastom cijene dionica od – 380%! I nije, naravno, Long Blockchain jedini primjer oportunističkog pozicioniranja koje opipljivu (financijsku) korist najčešće donosi samo arhitektima jeftinog trika.

Tijekom proteklih nekoliko godina cijeli je niz etabliranih imena korporativnog sektora pokušao kapitalizirati povećani interes ulagača, neumorno trubeći o detaljima obećavajućih projekata temeljenih na još jednoj perspektivnoj tehnologiji.

Ideja i ambicioznih najava nipošto nije manjkalo, a ovoga puta su vruća roba bili “crypto” i “blockchain”, iznjedrivši cijelu industrija konzultanata, zagovornika i autoriteta, unatoč upozorenjima skeptika koji tvrde kako je riječ o rješenju u potrazi za problemom.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

A jedan od njih je i Tim Bray, nekadašnji visokopozicionirani tehnolog Amazona, koji je na svom blogu detaljno opisao priču iz perspektive hi-tech diva. Sve je počelo još 2016. godine, sastankom koji je inicirao aktualni predsjednik Uprave Andy Jassy (tada prvi čovjek Amazon Web Services iliti operacija u cloudu), u potrazi za konkretnim rješenjima.

“Svi pitaju za blockchain strategiju, a ja, iskreno govoreći, ne shvaćam što je revolucionarno u toj priči”, otvoren je (navodno) bio Jassy. Već je tada bilo jasno kako ogromne količine kapitala odlaze na financiranje blockchaina projekata, i Amazon nikako nije želio propustiti priliku.

Kao jedan od argumenata najčešće se spominjao ambiciozan projekt Australske burze (Australian Stock Exchange – ASX) koji je blockchain fami davao popriličnu dozu kredibiliteta (za razliku od implementacije kojekakvih blockchain ideja u režiji dotad nepoznatih aktera).

No Tim Bray se uporno vrtio ukrug, ne uspijevajući dobiti odgovore na dva konkretna pitanja (“što želite napraviti” i “kako vam blockchain u tome može pomoći”). Baza podataka je očito bio proizvod koji su potencijalni klijenti tražili, ali nitko nije uspijevao objasniti zbog čega bi baš blockchain arhitektura (koju je Bray smatrao odveć propusnom i nadasve neučinkovitom) trebala igrati ključnu ulogu.

Zahvaljujući uslugama u oblaku, Amazon je ionako izdašno naplatio kripto boom i nakon višegodišnje potrage usput lansirao tek nekakvu minornu uslugu koja je u nazivu imala famozni blockchain.

Dramatična devalvacija
Potom je kripto svijet zatresao krah nekolicine zvučnih imena (FTX je tek posljednji u nizu), zbog čega je interes za blockchain tehnologijom zamjetno splasnuo.

Uzmičući pred kritikama javnosti, nekako su se pritajili nekoć gorljivi zagovornici, svjesni povećeg reputacijskog rizika. Međutim, za ovu je priču puno važniji epilog ranije spomenute priče iz Sydneya. Naime, interni projekt razvoja usluga kliringa Clearing House Electronic Subregister System (CHESS), iniciran još 2015. godine, u rujnu je i službeno – obustavljen.

Štoviše, detaljna je analiza otkrila brojne nedostatke zbog kojih pompozno najavljivana blockchain verzija kliringa, nakon godina intenzivnog razvoja, vjerojatno nikad neće ugledati svjetlo dana. Respektabilna trgovinska platforma svoje je dioničare koštala 170 milijuna dolara koji su, čini se, pretvoreni u pepeo i prah, ponudivši zauzvrat tek nemušte isprike čelnika kompanije.

A onda su, niti dva mjeseca kasnije, IBM i Maersk najavili završetak ambicioznog TradeLense projekta koji je globalnu trgovinu (ili barem segment pomorskog prometa) trebao prebaciti u blockchain sferu i iznjedriti značajne uštede u globalnom lancu opskrbe. A onda opet, projekt se, kako je navedeno u šturom priopćenju, pokazao komercijalno neodrživim i ne opravdava daljnja ulaganja.

Bez određenog vremenskog odmaka nemoguće je sa sigurnošću procijeniti koji je od dva suprotstavljena tabora u pravu, no jedno je već sad jasno: marketinška vrijednost termina blockchain, na tragu intenzivne korekcije cijena većine kriptovaluta, najnovijim je razvojem događaja dramatično – devalvirala.