Kakvu prijetnju Al-Quaida predstavlja Americi nakon 11 godina rata protiv terorizma? Ova organizacija koja je isplanirala napade izvršene 11. rujna 2001. godine, bazirana u Afganistanu i Pakistanu, u potpunom je raspadu.

Naime, otkada je predsjednik Obama stupio na vlast ubijeni su deseci njezinih vođa, a oni koji su preživjeli uglavnom su neaktivni. Istodobno džihadisti svih vrsta, od kojih se neki identificiraju s Al-Quaidom, doživljavaju procvat u Africi i na Bliskom istoku, gdje im je kaos koji je popratio arapske ustanke omogućio veću slobodu organizacije i djelovanja. Sve to dodatno je naglasila pogibija američkog veleposlanika J. Christophera Stevensa u rujnu tijekom napada naoružanih libijskih džihadista na američku misiju u Bengaziju.No postoji jedna značajna razlika: većina novijih džihadističkih skupina ima lokalni program, a tek rijetki žele izravno napasti Sjedinjene Američke Države na način na koji je to uradila temeljna mreža Osame bin Ladena. Možda imaju za cilj poremetiti američke interese diljem svijeta, kao u Siriji, gdje je prisutnost militantnih islamista među pobunjenicima koji se bore protiv vlade Bashara alAssada onemogućila američka nastojanja u vidu pomoći tome ustanku. No to je daleko od terorističkih zavjera usmjerenih protiv samih SAD. "Na mnogo načina smo se vratili u svijet kakav je bio prije 11. rujna 2001.", kaže Brian Fischman, stručnjak za protuterorizam u ustanovi New America Foundation.

"Lokalne džihadističke skupine usredotočene su na projekte u vlastitoj zemlji, čak i ako ponekad zadržavaju retorički okvir Al-Quaide i njezine globalne borbe."Dok tim lokalnim skupinama kratkoročno pogoduju previranja koja su uslijedila za ustancima vezanima uz Arapsko proljeće, one su također pretrpjele ideološki udarac zbog kojega im je otežano novačenje novih mladih sljedbenika. Naime, mirnim prosvjedima s vlasti su zbačene diktature u Tunisu i Egiptu, a ondje su, baš kao i u nasilnim sukobima u Libiji i Jemenu, SAD bile na strani promjene. Ideja o napadu na SAD, odnosno "dalekog neprijatelja", kako ih džihadisti nazivaju, oduvijek je bila nepopularna kod velikog broja islamskih radikala, čiji je glavni cilj bio zamijeniti državnu vladu teokracijom. Ta je ideja postala još nepopularnija nakon napada 11. rujna 2001., kada su Osama bin Laden i njegovi sljedbenici istjerani iz svojega utočišta u Afganistanu. U godinama koje su uslijedile skupine iz Irana i Saudijske Arabije usko povezane s Al-Quaidom njezinu su imenu nanijele još više štete ubojstvima velikom broja muslimana, iako su ubojstva američkih vojnika u Iraku, gdje su na te postrojbe gledali kao na okupatore u stilu križara, i dalje nailazila na svekoliko odobravanje.Al-Quaidu i danas obilježava mistika, legenda o malenoj skupini ratnika koji su si za cilj uzeli carstvo i zadali mu razorni udarac. Ta mistika i dalje je zapanjujuće privlačna, osobito pobunjenicima koji se ne slažu s metodama Al-Quaide ili njezinim usmjerenjem na napad na Ameriku. U posljednjih nekoliko godina zabilježen je značajan porast broja džihadističkih pokreta koji se u određenoj mjeri nadahnjuju Al-Quaidom, ali imaju vrlo različite ciljeve. Tako je u Nigeriji radikalna islamistička skupina Boko Haram pobila na tisuće osoba u svojim nastojanjima da zbaci vladu i osnuje islamsku državu.

Ondje su borbe u velikoj mjeri sektaške. Naime, Boko Haram uglavnom napada kršćane i pali crkve. Veliki dio sjevera Malija sada je također pod kontrolom džihadista povezanih sa starijim terorističkim skupinama koje se službeno vežu uz Al-Quaidu, a iznikle su iz građanskih sukoba u Alžiru tijekom 1990ih. Iako su te skupine dobro naoružane i prilično opasne, neke od njih više su zločinačke negoli ideološke, odnosno usmjerene na otmice i krijumčarenje droge. Džihadisti su također ojačali na Sinajskom poluotoku u Egiptu, uz granicu s Izraelom.Američki predsjednički kandidat Mitt Romney sve te prijetnje povezuje s usponom Muslimanskog bratstva na vlast u Egiptu. Neki analitičari terorizma smatraju da su izjave te vrste kontraproduktivne jer zamagljuju ključne razlike između potencijalnih saveznika koji tvrde da vjeruju u demokraciju i ljudska prava, poput Muslimanskog bratstva te militantnih islamista koji ta načela smatraju herezom. "I dalje postoji sklonost trpanja svih njih na istu hrpu jer zbog toga zvučite opasno", kaže Fishman iz organizacije New America Foundation. "No zapravo postižete suprotni učinak jer time u biti zamagljujete različitosti koje bi se trebale nalaziti u samoj suštini naših protuterorističkih nastojanja." Iz američke perspektive najopasniji pokret vezan uz Al-Quaidu onaj je u Jemenu, koji opetovano pokušava postaviti bombe na zrakoplove koji lete prema SAD-u. Ondje su, baš kao u Afganistanu i Pakistanu, američki napadi bespilotnim letjelicama imali razorne posljedice, u vidu ubojstva klerika Anwara alAwlakija rođenog u Americi, kao i mnogih drugih terorističkih vođa. Prošle je godine ova skupina zauzela golemi dio južnog Jemena dok je vlada bila zaokupljena uličnim prosvjedima u glavnom gradu, no džihadisti su, uz američku pomoć, s tog područja istjerani.

Robert F. Worth