Turska je od početka rata u Iranu prodala ili plasirala na tržište (posudila) oko 20 milijardi dolara zlata, u potezu koji je pridonio najvećem mjesečnom padu cijene tog plemenitog metala od 2008. godine.
Prema analizi konzultantske kuće Metals Focus, središnja banka prodala je 52 tone zlata između kraja veljače i kraja ožujka, čime su ukupne rezerve pale na 440 tona, najnižu razinu u više od dvije godine, objavio je Financial Times.
Istodobno je provedeno i oko 79 tona zlatnih swapova, odnosno posudbi zlata radi povećanja likvidnosti i generiranja prihoda. Takvi aranžmani povećavaju ponudu zlata na tržištu i dodatno pritišću cijene. Ukupna vrijednost prodaje i swapova procjenjuje se na gotovo 20 milijardi dolara.
Dolarska likvidnost
Ovi potezi dolaze u trenutku kada Turska nastoji stabilizirati svoju valutu liru. “Središnja banka morala je prodati ili zamijeniti dio zlata kako bi osigurala potrebnu dolarsku likvidnost”, rekao je ekonomist Uğur Gürses, dodajući da bi “ulazak 50 tona zlata na tržište mogao imati ogroman utjecaj na cijene”.
Pad cijene zlata dodatno je ubrzan promjenom ponašanja središnjih banaka, koje su prethodnih godina bile ključni pokretač rasta cijena, podsjeća FT. U ožujku je cijena zlata pala 11,5 posto, što je najlošiji mjesečni rezultat u posljednjih 18 godina. “Prodaje središnjih banaka dominantan su pokretač pada cijene od 1000 dolara u posljednjih nekoliko tjedana”, istaknula je analitičarka Nicky Shiels.
Trend se širi
Osim Turske, i druge zemlje razmatraju slične poteze. Rusija je već prodala dio svojih zlatnih rezervi, dok se u Poljskoj raspravlja o mogućoj prodaji radi financiranja obrane. Trend bi se mogao proširiti i na zemlje ovisne o uvozu energije, poput Indije.
Istodobno, dio središnjih banaka koristi niže cijene plemenitog metala za kupnju. Kina je u ožujku povećala svoje zlatne rezerve, signalizirajući podijeljene strategije među globalnim monetarnim vlastima. Nagla korekcija cijene zlata, koje se tradicionalno smatra sigurnim utočištem, odražava kako geopolitičke napetosti i promjene u politici središnjih banaka mogu brzo promijeniti dinamiku tržišta.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu