Europa je prvi put u poslednjih deset godina izgubila lidersku poziciju u korištenju sunca za dobivanje električne enrgije, objavila je europska udruga fotonaponske industrije (EPIA).

Pretekla ju je Azija, koja posljednjih godina dramatično povećava kapacitete, pa taj kontinent predstavlja 56 posto svjetskog tržišta solarne energije. Prošla je godina bila povijesna za solarne elektrane u svijetu. Prema podacima EPIA-e, u svijetu je 2013. u energetsku mrežu spojeno najmanje 38,4 dodatnih gigavata iz solarnih elektrana. Za usporedbu, prethodne dvije godine instalirano je 30 gigavata energije. 

Njemačka posustala
Europa u posljednje dvije godine bilježi usporavanje, koje ostatak svijeta ubrzanom instalacijom uspješno kompenzira. O tome najbolje svjedoče brojke: u 2013. godini u europsku mrežu priključeno je novih 11 gigavata solarne energije, što je daleko manje nego godinu ranije, kad je instalirano 17,7 gigavata ili 2011. godine, kad je u mrežu ušlo 22,4 gigavata iz solarnih elektrana. Sama Kina u prošloj je godini instalirala više od Europe, pa je tamošnja mreža dobila 11,8 novih gigavata struje iz solarne energije. Slijedi Japan sa 6,9 gigavata, pa SAD sa 4,8 gigavata. Njemačka je predvodnica u Europi sa 3,3 gigavata priključenih u mrežu, ali je ona uz Italiju zabilježila najveće usporenje instalacije novih gigavata. Upravo su te zemlje dosad bile europske predvodnice, u kojima solarna energija pokriva više od pet posto potreba za električnom energijom. Usporavanje instalacije solarnih modula u Njemačkoj i Italiji bilo je očekivano jer su prethodno osjetno smanjene zakonom zajamčene otkupne cijene za solarnu struju, što je dovelo do pada investicija. EU je, usto, početkom lipnja 2013. uvela antidampinške privremene carine na kineske solarne ploče koje su preplavile Europu, pa se i zbog toga očekivao velik pad u Europi jer je proizvodnja zbog kombinacije dvaju spomenutih faktora postala nerentabilna. Carine na kineske solarne ploče najavljuju i Amerikanci, što bi mnoge moglo ohladiti od ulaska u posao proizvodnje solarne energije. 

Podizanje carina
Zbog najave podizanja carina i do 35 posto cijena od 70 centi po prizvedenom vatu mogla bi se povećati na cijeli dolar po istoj jedinici snage. Iako se uvođenje carina najavljuje tek za nekoliko mjeseci, mnogima je to znak da odustanu od gradnje solarnih elektrana. Slučaj kineskih solarnih ploča pred američkim ministarstvom trgovine pokrenula je američka podružnica njemačkoga proizvođača SolarWorld koja se požalila na ilegalno subvencioniranje kineskih proizvođača, optuživši kineske i tajvanske proizvođače za damping, a američko ministarstvo dalo je za pravo SolarWorldu i preporučilo carine. Posljednju riječ u tom sporu ipak će imati američka Komisija za međunarodnu trgovinu. 

Europska unija

Hrvatska i Poljska na dnu

Europa je 2011. godine instalirala 74 posto ukupnog broja solarnih modula u svijetu, da bi 2013. godine predstavljala tek 29 posto ukupne svjetske električne energije dobivene iz sunca. U Europskoj udruzi fotonaponske industrije tvrde kako je budućnost fotonaponske energije u Europi pod upitnikom. Poljska i Hrvatska su na dnu zemalja EU po instaliranoj snazi. Poljska je do 2013. godine instalirala sedam megavata, dok je Hrvatska bolja s instaliranih 20 megavata, što je daleko manje od slovenskih 212 megavata.