Na valu podizanja kamatnih stopa diljem svijeta Međunarodni monetarni fond upozorio je da se azijske zemlje suočavaju s porastom zaduženosti i mogućnosti bijega kapitala.

Upozorenje dolazi nakon što je Fond nedavno srezao globalne projekcije rasta, ali i najavio da će iduća godina u nizu zemalja svijeta značiti pad u recesiju.

Panična rasprodaja obveznica
“Zaduženost je porasla u Aziji”, rekla je zamjenica direktora za Aziju i Pacifik Anne-Marie Gulde za CNBC. “Najprije je dug privatnog sektora porastao nakon globalne financijske krize, no nakon Covida povećan je i javni dug. Dakle, bilo kakvi pomaci globalnih kamatnih stopa donose teškoće azijskim gospodarstvima”, rekla je.

MMF je upozorio da bi visoka zaduženost u mnogim azijskim zemljama mogla rezultirati produbljenjem troškova života, a dolar je na najvišoj razini prema jenu u 24 godine/Reuters

Razlog za iznimnu zabrinutost u Fondu vide u ogromnom priljevu kapitala na azijska tržišta koji je dosegnuo razine posljednji puta viđene prije “taper tantruma” 2013., a koji je osjetljiv na promjene visine kamatnih stopa što ima reperkusije na troškove zaduživanja.

Pojam “taper tantrum” skovan je 2013. i sinonim je za paniku investitora. Konkretno, paničnu rasprodaje obveznica i potonuće cijena nakon što je Fed objavio plan ublažavanja monetarnog stimulusa.

MMF je upozorio da bi visoka zaduženost u mnogim azijskim zemljama, kao i onima čije valute depreciraju u odnosu na američki dolar, mogla rezultirati produbljenjem troškova života. Američka valuta, primjerice, na najvišoj je razini prema jenu u 24 godine. Fond predviđa da će globalni rast usporiti na 2,7 posto u idućoj godini što je 0,2 postotna boda manje od srpanjske projekcije.

Najvećem gospodarstvu, onom kineskom, predviđa se 4,4 posto rasta BDP-a, 0,2 postotna boda manje nego u srpnju. No, očekivanja su naniže srezana i grupi pet zemalja ASEAN-a: Indoneziji, Maleziji, Filipinima, Tajlandu i Vijetnamu za isti postotak, na 4,9 posto.

Pozitivno je zasad što u Washingtonu očekuju tek ograničeno prelijevanje britanske obvezničke krize na azijske ekonomije. Ipak, Gulde s oprezom kaže da “nešto što stvara tržišne turibulencije pronaći će put” da uznemiri i ostala gospodarstva.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Ulaganja mirovinskih fondova u Azija manja su nego što su bila… Ono što želim naglasiti je nešto što stvara turbulencije na financijskom tržištu nađe načina i kanal transmisije. Naravno da ne znamo sve janale, no sasvim sigurno to nisu dobre vijesti za zemlje u Aziji ni globalno”, rekla je za CNBC.

Slično na situaciju gleda i Janet Li Mercer iz Asia Wealth Business Leadera napominjući da je izloženost ulaganjima vođenim obvezama (liability-driven investment, op.a.), LDI, u Aziji manja nego u Ujedinjenom Kraljevstvu zbog drugačijih mirovinskih shema. LDI instrumenti, namijenjeni su da usklađuju imovinu i obveze kako bi se osigurale isplate novca osiguranicima, i njihov je značaj iznimno porastao posljednjih godina.

Bit će i dobrih vijesti
Obveznička kriza u Velikoj Britaniji, nastala nakon objave tamošnje Vlade da će srezati poreze i povećati potrošnju, lansirala je prinose i potopila cijene obveznica stvorivši pritisak mirovinskim fondovima da pokriju svoje LDI futurse. Kako bi namaknuli novac za kolateral za smanjenu vrijednost LDI-ja fondovi su bili prisiljeni prodavati državne obveznice, dodatno stvarajući pritisak na spuštanje cijena.

“Ukratko, ako uspoređujemo da li je danas imovina u azijskim fodovima ugroženija, odgovor je nike. No, mnogi štedni planovi i dalje imaju vrlo dugoročne obveze kojima se mora upravljati zbog nedavnog skoka kamatnih stopa”, kaže.

Gulde smatra da su pred Azijom su i dobre vijesti. Kako se mnoga tamošnja gospodarstva, poput Japana i Hong Konga, otvaraju, pojačana mobilnost ljudi stvar ekonomsku aktivnost i mogla bi prikočiti usporavanje gospodarstva, dok se deprecijacije valuta u regiji pozitivno održavaju na izvozne brojke, zaključuje Gulde.