Američki znanstvenici su po prvi put uspješno tretirali Parkinsonovu bolest kod životinja uz pomoć njihovih vlastitih kloniranih stanica. Istraživači iz Memorial Sloan-Kettering Cancer Centera vjeruju kako njihov rad pruža dosad najuvljerljivije dokaze da će ta kontroverzna tehnika svoju primjenu naći i u liječenju ljudi s Parkinsonovom bolešću, stoji u članku objavljenom u časopisu Nature Medicine. Parkinsonovu bolest karakterizira odumiranje ili prestanak funkcioniranja stanica u dijelu mozga zaduženom za kontrolu pokreta mišića. U normalnim okolnostima ove stanice proizvode kemijski spoj dopamin koji omogućuje koordiniranu funkciju mišića i uravnotežene pokrete. Prilikom terapeutskog kloniranja dolazi do umetanja željene stanične jezgre u jajnu stanicu kojoj je prije toga odstranjena njezina vlastita jezgra. Ovakva stanica se zatim razvija u embrio koji služi kao izvor matičnih stanica namijenjenih terapiji. U novoj studiji su matične stanice potaknute da se razviju u neurone koji proizvode dopamin te su kod testiranih miševa dovele do značajnih znakova poboljšanja stanja. Budući da su stanice bile porijeklom od samih tretiranih životinja nije bilo rizika da će njihov organizam odbaciti klonirani materijal. Istraživači najavljuju provođenje novih eksperimenata kako bi utvrdili je li novi tretman dovoljno siguran za testiranje na ljudima. Istraživanje je financirala zaklada za istraživanje Parkinsonove bolesti koju je osnovao Michael J. Fox. Istodobno su američki znanstvenici sa Sveučilišta Brown pronašli da su mutacije na genu nazvanom GIGYF2 su direktno povezane s razvojem Parkinsonizma u obiteljima s poviješću te neurodegenerativne bolesti. Brown University vjeruju da će ti nalazi omogućiti razvoj novih terapeutskih i preventivnih strategija za Parkinsonovu bolest, piše American Journal of Human Genetics.
(pd)
Odumiranje stanica mozga zaustavile su matične stanice koje su se razvile u neurone i tako poboljšale stanje
Američki znanstvenici su po prvi put uspješno tretirali Parkinsonovu bolest kod životinja uz pomoć njihovih vlastitih kloniranih stanica. Istraživači iz Memorial Sloan-Kettering Cancer Centera vjeruju kako njihov rad pruža dosad najuvljerljivije dokaze da će ta kontroverzna tehnika svoju primjenu naći i u liječenju ljudi s Parkinsonovom bolešću, stoji u članku objavljenom u časopisu Nature Medicine. Parkinsonovu bolest karakterizira odumiranje ili prestanak funkcioniranja stanica u dijelu mozga zaduženom za kontrolu pokreta mišića. U normalnim okolnostima ove stanice proizvode kemijski spoj dopamin koji omogućuje koordiniranu funkciju mišića i uravnotežene pokrete. Prilikom terapeutskog kloniranja dolazi do umetanja željene stanične jezgre u jajnu stanicu kojoj je prije toga odstranjena njezina vlastita jezgra. Ovakva stanica se zatim razvija u embrio koji služi kao izvor matičnih stanica namijenjenih terapiji. U novoj studiji su matične stanice potaknute da se razviju u neurone koji proizvode dopamin te su kod testiranih miševa dovele do značajnih znakova poboljšanja stanja. Budući da su stanice bile porijeklom od samih tretiranih životinja nije bilo rizika da će njihov organizam odbaciti klonirani materijal. Istraživači najavljuju provođenje novih eksperimenata kako bi utvrdili je li novi tretman dovoljno siguran za testiranje na ljudima. Istraživanje je financirala zaklada za istraživanje Parkinsonove bolesti koju je osnovao Michael J. Fox. Istodobno su američki znanstvenici sa Sveučilišta Brown pronašli da su mutacije na genu nazvanom GIGYF2 su direktno povezane s razvojem Parkinsonizma u obiteljima s poviješću te neurodegenerativne bolesti. Brown University vjeruju da će ti nalazi omogućiti razvoj novih terapeutskih i preventivnih strategija za Parkinsonovu bolest, piše American Journal of Human Genetics.
(pd)
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu