Finska i Švedska bliže se odluci o njihovoj najvjerojatnijoj kandidaturi za članstvo u NATO-u, a službena se objava očekuje u narednim danima, potvrdila je u utorak finska strana.

Manje od tri mjeseca od početka invazije na Ukrajinu, dvije nordijske zemlje suočene s ruskom prijetnjom nalaze se na vratima zapadnog vojnog saveza u potrazi za sigurnosnim kišobranom, posebice SAD-a, piše francuska novinska agencija Afp.

ostvare li se najgori strahovi

Ova država je najpripremljenija za ruski napad: ‘Čekamo ih još od Drugog svjetskog rata. Nismo zaboravili’

procedura je jasna

Ipak ništa od Milanovićeva veta i on to zna, zašto onda priča o njemu?

“Sigurno je 100 posto da će Finska biti kandidat i prilično vjerojatno da će do kraja godine biti članica”, rekao je Charly Salonius-Pasternak, znanstvenik s finskog instituta za međunarodne odnose.

U Finskoj, kao i Švedskoj, rat u Ukrajini je potpuno preokrenuo javno mnijenje koje je do ruske intervencije bilo podijeljeno.

Prema anketi javne televizije Yle, 76 posto Finaca podupire članstvo zemlje u NATO-u. Posljednjih nekoliko godina ta je potpora iznosila svega 20 do 30 posto.

U Švedskoj, vladajući socijaldemokrati, čije bi zeleno svjetlo za pristupanje NATO-u osiguralo jasnu većinu u parlamentu, dali su do znanja da će svoju odluku obznaniti ove nedjelje.

Iako se čini da je Stockholm oprezniji od Helsinkija po tom pitanju, Elisabeth Braw, vojna stručnjakinja za nordijske zemlje pri Američkom poduzetničkom institutu (AEI) smatra da će Švedska “vrlo vjerojatnu” odluku donijeti zajedno s Finskom.

Finski predsjednik Sauli Niinistö objavit će svoje “osobno” stajalište u četvrtak, a premijerka Sanna Marin najkasnije u subotu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Dnevni list Iltalehti javlja da bi se odbor, kojeg čine dvije grane finske izvršne vlasti te ministri, trebao sastati u nedjelju kako bi se donijela konačna odluka.

Pristupanjem Finske bi se udvostručila kopnena granica između NATO-a i Rusije, na oko 2600 kilometara.

Moskva je upozorila na “političke i vojne” posljedice tog čina, uključujući i raspoređivanje nuklearnog oružja uz Baltičko more.

Sljedeći tjedan Finska i Švedska održavaju godišnje vojne vježbe na Gotlandu, švedskom otoku strateški smještenom usred Baltika.

S 12.000 profesionalnih vojnika i 21.000 ročnika godišnje te vojskom koja bi u slučaju rata narasla na 280.000 vojnika kao i moćnim topništvom i 60 borbenih zrakoplova, Finska je snažna vojna sila za zemlju od samo 5,5 milijuna stanovnika.

Švedska također raspolaže modernom vojskom koja ispunjava standarde NATO-a te vrhunskom vojnom industrijom.