Prodaja modela Fiat 500L, koji se proizvodi u Kragujevcu, pala je prošle godine za 30-ak posto, pokazuju podaci o izvozu putničkih automobila srpskog Republičkog zavoda za statistiku. To je, nakon početnog "punjenja tržišta", druga godina zaredom da pada prodaja modela koji se proizvodi u Srbiji, jer je 2014. izvoz bio desetak posto manji nego 2013. godine, piše Danas.

Iz Srbije je prošle godine, kako pokazuje statistika, izvezeno automobila u vrijednosti od 1,3 milijarde dolara, dok su godinu dana ranije na stranim tržištima prodana vozila vrijedna 1,78 milijardi dolara. Godine 2013. izvoz iz Srbije iznosio je čak 1,94 milijarde dolara, što je rekord kragujevačke tvornice.  Fiat je u kompaniji, čiji je suvlasnik srpska vlada, proizvodnju započeo u jesen 2012. godine, te je odmah zabilježen velik skok u izvozu putničkih vozila od 672 posto u odnosu na 2011. godinu.

Prije Fiata zanemariv izvoz
Podaci o broju izvezenih putničkih vozila mogu se uzeti kao približna mjera Fiatovog izvoza iz Srbije, jer je model 500L jedini koji se proizvodi u toj zemlji. Zavod za statistiku ne iznosi podatke konkretno za Fiatov model 500L, a ni talijanski proizvođač nije objavio precizne podatke o prodaji, navodi Danas. Srpski izvoz automobila, prije početka proizvodnje "srpskog fiće", bio je na razini od jedva četiri posto izvoza iz 2015,, što je potpuno zanemarivo.

Preme računici lista, koji je zbrojio podatke o izvozu putničkih vozila od 2012. do 2015. godine, pretpostavljajući da je izvoz automobila koji nisu Fiat 500L ostao na istoj razini na kojoj je bio i 2011., dobio bi se podatak da je Fiat od kada proizvodi u Kragujevcu izvezao automobile vrijedne oko 5,2 milijarde dolara. Međutim, riječ je o bruto izvozu, a da bi se dobila prava slika o tome koliko je Fiat sudjelovao u srpskom izvozu, od navedenog broja treba oduzeti Fiatov uvoz, koji nije beznačajan. Statistika pokazuje da oko 70 posto vrijednosti kragujevačkog Fiata 500L dolazi iz uvoza, a da samo 30-ak posto potječe iz Srbije.

Kretanja uvoza autodijelova u Srbiju pokazuje da potpuno prati pravac izvoza gotovih automobila, tako je svake od posljednje tri godine, koliko traje stabilna proizvodnja modela Fiat 500L, uvoz autodijelova bio na razini od oko 80 posto vrijednosti izvoza automobila iz Srbije. To međutim ne znači da Fiat uvozi cijelih 80 posto vrijednosti vozila, jer se dio autodijelova uvozi i za redovne potrebe servisiranja vozila koja se koriste u Srbiji. No, budući da ne postoji odvojena statistika uvoza za potrebe Fiata i za ostale namjene najbolji pokazatelj je razina uvoza autodijelova iz razdoblja prije nego što je talijanski proizvođač došao u Kragujevac i počeo s pripremama za proizvodnju automobila.

Velik uvoz autodijelova
Srbija je ugovor s Fiatom potpisala u drugoj polovini 2008., kada je u Srbiju uvezeno autodijelova vrijednih 131 milijun dolara, dok su prošle godine uvezeni autodijelovi vrijedni više od milijarde dolara. Kada se, računa Danas, od 80 do 85 posto, koliko iznosi ukupan uvoz autodijelova u Srbiju u odnosu na izvoz putničkih vozila, oduzme 10 do 15 posto, koliko iznosi uvoz koji nema veze s Fiatom, dobija se oko 70 posto udjela uvoznih dijelova u ukupnoj cijeni svakog izvezenog Fiata 500L. Dakle, ako je ukupni bruto izvoz Fiata 500L bio oko 5,2 milijarde dolara, neto izvoz za cijelo vrijeme proizvodnje tog modela vozila iznosio je oko 1,6 milijardi dolara.  Srpski dužnosnici dosad su nekoliko puta od ruskih vlasti tražili odobrenje bescarinskog uvoza vozila proizvedenih u Kragujevcu, ali od svega nije bilo ništa. 

Veleposlanikova obećanja

Danas odluka o bescarinskom uvozu u Rusiju?
Pitanje bescarinskog uvoza 10.000 Fiata 500L iz Srbije u Rusiju moglo bi biti riješeno za dva dana, kada se sastaje Savjet Euroazijskog ekonomskog povjerenstva, rekao je u srijedu veleposlanik Rusije u Srbiji Aleksandar Čepurin. On je na otvaranju Treće međunarodne gospodarske izložbe Expo Rusija-Srbija 2016. u Beogradu, gdje će se predstaviti oko 100 ruskih kompanija, istaknuo da su u tom pravcu u međuvremenu napravljeni pomaci.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’