Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker predstavit će u srijedu u Europskom parlamentu investicijski plan koji bi s postojećih 21 milijardu eura mogao u sljedeće tri godine privući 315 milijarda eura investicija u strateške projekte te u mala i srednja poduzeća.

Komisija polazi od toga da u EU ima dovoljno likvidnih sredstava, ali je problem što se ta sredstava ne koriste u produktivne svrhe.

Po pojedinostima plana, koji su procurili u javnost, investicijski plan je skup mjera koje bi u sljedeće tri godine trebale osigurati ulaganja od najmanje 315 milijarda eura. Plan počiva na tri uporišne točke: mobiliziranje sredstava za investicije bez povećanja javnih dugova; usmjeravanje ulaganja na projekte u ključnim područjima poput infrastrukture, obrazovanja, istraživanja i inovacija; uklanjanje barijera za investicije u pojedinim sektorima.

Komisija će predložiti uspostavu novog Europskog fonda za strateške investicije unutar Europske investicijske banke. Taj fond će raspolagati s 21 milijardom početnog kapitala, od čega 16 milijarda eura jamstava prenamjenom unutar postojećeg proračuna EU-a, a 5 milijarda će angažirati EIB.

Taj početni kapital od 16 milijarda trebao bi privući 240 milijarda za strateške investicije, poput ulaganja u širokopojasnu mrežu, energetsku i prometnu infrastrukturu, u obrazovanje, istraživanje i inovacije te u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost.

Pet milijarda sredstava od EIB-a trebalo bi privući 75 milijarda za mala i srednja poduzeća ispod 250 zaposlenih te za poduzeća koja zapošljavaju između 250 i 3000 ljudi.

Uloga toga fonda je da privuče privatna ulaganja, a njegov multiplikatorni učinak se procjenjuje u odnosu 1 prema 15. To znači da jedan euro javnih sredstava uloženih u fond u konačnici daje učinak od 15 eura. U Komisiji navode da je riječ o opreznoj procjeni i da bi taj učinak mogao biti i veći.

Zemlje članice također će moći pridonositi Europskom fondu za strateške investicije, a ta sredstva ne bi im se računala u proračunski deficit.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Komisija procjenjuje da bi ovaj investicijski plan mogao povećati BDP Europske unije za 330 do 410 milijardi eura i stvoriti od 1 do 1,3 milijuna novih radnih mjesta.

Od zemalja članica će se tražiti da pripreme što veći broj projekata. Prednost će imati projekti koji zadovoljavaju tri kriterija: oni koji imaju europsku dodanu vrijednost, ekonomsku održivost i stupanj spremnosti – bit će izabrani oni projekti čija realizacija može započeti u sljedeće tri godine.

Kod izbora projekata neće biti nacionalnih ni sektorskih kvota.

Očekuje se da će Komisija pri predstavljanju investicijskog plana dati obrise investicijske situacije u svakoj od zemalja članica.

Za Hrvatsku bi kao glavne prepreke za investicije mogla navesti to što su financijske institucije usmjerene na čišćenje svojih bilanci i ograničavanje novih rizika, a da su privatne investicije zakočene zbog niskog poslovnog povjerenja i razduživanja. Hitna potreba za fiskalnom konsolidacijom u velikoj mjeri ograničava mogućnost javnih investicija.

Komisija bi trebala predložiti da se investicije preusmjeravaju s građevinskog sektora prema sektorima s većim produktivnim potencijalom. Kao investicijske prioritete u predstojećem razdoblju, Komisija vidi ulaganja u ljudski kapital, mala i srednja poduzeća, te u povećanje konkurentnosti poduzeća u vlasništvu države kroz jačanje istraživanja i tehnološke inovacije.

Hrvatska bi mogla modernizirati svoju prometnu i energetsku infrastrukturu, koje Komisija vidi kao obećavajuće sektore.