Poput pacijenta iz snova koji je stvoren u upravnom odboru farmaceutske tvrtke, jedna je baka iz Rusije bez pogovora prihvatila rizik uzimanja lijeka te veselo trpjela nuspojave. U sklopu sudjelovanja u ruskom kliničkom istraživanju eksperimentalnog lijeka za mršavljenje Galina Malinina morala si je lijek svakodnevno ubrizgati u trbuh.

"Nema problema", rekla je. Dva je tjedna povraćala svaki dan, no držala se propisane terapije, što tvrtke cijene jer je napuštanje programa skupo. "Divno je", riječi su kojima je komentirala lijek, serum za gubitak kilograma koji razvija danski biotehnološki div Novo Nordisk. Osim što je u godini dana izgubila 9 kilograma, kaže, "življa sam, lakše hodam i imam energije". Galinina želja za sudjelovanjem u kliničkim istraživanjima, poput mnogih drugih Rusa, odraz je napretka međunarodne farmaceutske industrije, koja se u Sjedinjenim Američkim Državama i Europi suočava s visokim troškovima te nedostatkom kandidata za istraživanja. Neki se pacijenti priključe istraživanjima jer je to jedini način da dođu do moderne zdravstvene skrbi.

Vlada predsjednika Vladimira Putina, koji rusko gospodarstvo želi proširiti dalje od ovisnosti o nafti, spremno pozdravlja radna mjesta i ulaganja u visoku tehnologiju koja je sastavni dio kliničkih istraživanja, a farmaceutskim je tvrtkama olakšao pristup ruskim pacijentima. Prema zakonu koji je izglasan 2010., tobože zbog zaštite zdravlja, strane farmaceutske tvrtke moraju lijekove testirati na Rusima ako ih žele prodavati na ruskom tržištu. Uslijed toga, nadzorna su tijela u prvih šest mjeseci 2012. godine odobrila 448 kliničkih istraživanja, a u istom razdoblju prethodne godine bilo ih je tek 201.  Zbog testiranja se stotine milijuna dolara slijeva u dijagnostiku i skrb koje ovdje inače ne bi bilo. Većina testiranja obavlja se na generičkim lijekovima. Singapur, Južna Koreja i Kina neke su od zemalja koje nude poticaje ili tvrtke privlače da ondje provode klinička istraživanja, kaže John Lewis, potpredsjednik Udruge organizacija za klinička istraživanja. Koristi, dodaje, imaju gospodarstvo, zdravstvo i tržište inovacija. Koristi imaju i farmaceutske tvrtke iako udruga ne podupire taj motiv. "Klinička bi se istraživanja trebala smatrati eksperimentom, istragom, a ne liječenjem", kaže Lewis. Među tvrtkama koje istraživanja provode u Rusiji jesu Bayer, Bristol-Myers Squibb, Eli Lilly, Novartis, Novo Nordisk i Pfizer. Pomoću rezultata istraživanja pokušavaju steći odobrenja Američke administracije za hranu i lijekove.

U ožujku je američka investicijska tvrtka Domain Associates pristala na suradnju s ruskom vladom vezano za ulaganje 760 milijuna dolara u 20 novih tvrtki koje se u Americi bave biotehnologijom. Cilj ulaganja bio je pomoći Rusiji da razvoj znanja o lijekovima prenese na vlastitu industriju biotehnologije koja je tek u povojima. Prema podacima Državnog instituta za zdravstvo, na svaki milijun stanovnika SAD-a farmaceutske tvrtke provode 46,8 kliničkih istraživanja. Prosjek Europske unije jest 11,5, no u Rusiji tek 3,3 posto. U Rusiji se provodi oko 5 posto globalnih kliničkih istraživanja, a u SAD-u čak 50 posto. Državni centar za preventivnu medicinu iz Moskve ove jeseni testira desetke novih lijekova američkih i europskih tvrtki, koji imaju čitav niz obećavajućih uporaba i nuspojava. Folja Gonopolski, osamdesettrogodišnji umirovljeni inženjer koji sa suprugom Margaritom pije tablete za energiju, kaže: "Rekli su mi da ću se bolje osjećati i stvarno je tako."

Andrew E. Kramer