Predsjednik Europske komisije Portugalac Jose Manuel Barroso pozvao je u nedjelju europske birače da se u većem broju odazovu na izbore za europski parlament poručivši da su oni "vrlo bitni za život građana EU", a do sada objavljeni podaci pokazuju da je odaziv birača u nekim zemljama poput Francuske ili Švedske nešto veći nego na prethodnim izborima prije pet godina, dok je u nekim čak i manji, javljaju europski mediji.

"Izbori su vrlo značajni zbog mnogih zakona koji utječu na svakodnevni život naših građana a koje donose Bruxelles i Strasbourg", kazao je Barroso novinarima nakon što je glasovao u Lisabonu.

"Europska komisija podnosi prijedloge no oni stupaju na snagu tek kad ih odobre vlade i izglasa Eurospki parlament", kazao je.

"Sada po prvi puta, zahvaljujući Lisabonskom sporazumu, ishod ovih izbora bit će uzet u obzir prilikom izbora sljedećeg predsjednika Europske komisije, kazao je Barroso koji dužnost napušta u listopadu.

Nakon Britanaca i Nizozemaca u četvrtak, Čeha i Iraca u petak te Slovaka, Latvijaca i Maltežana u subotu, građani 21 europske države među kojima je i Hrvatska u nedjelju biraju Europski parlament koji broji 751 zastupnika.

Odaziv u Francuskoj do podneva je bio 15,7 posto što je nešto više od 14,81 posto prije pet godina, javlja RFI. Neki francuski gradovi, na preporuku ministra unutarnjih poslova Bertranda Cazeneuvea, produljili su vrijeme glasovanja za dva sata do 20 sati kako bi se povećao odaziv na izbore za Europski parlament.

I u Rumunjskoj je prijepodne zabilježen nešto veći odaziv na izbore.

Prema do sada objavljenim podacima birači u Hamburgu i Dresdenu, koji glasuju i na lokalnim njemačkim izborima, izašli su na birališta u većim brojevima, javljaju njemački mediji. Tako je na izborima do 11 sati u Hamburgu izašlo 21,4 posto birača a u Dresdenu 32 posto do podneva.

Građevinski sektor

Kako se tvrtke mogu zaštititi od nestabilnosti tržišta energije? Jednostavno je

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

U Švedskoj također na birališta izlazi više birača u usporedbi s prethodnim izborima pa se očekuje da će izlaznost nadmašiti 45,5 posto iz 2009. i možda dosegnuti 54 posto. U toj zemlji poznati Šveđani udružili su se u pozivu mladima da izađu na izbore kako bi onemogućili jačanje ultradesnice.

U Italiji se do 13 sati sada odazvalo 16,29 posto birača, javlja taljianska agencija ANSA.

U Bugarskoj odaziv je do 13,30 sati bio 17,53 posto što odgovara prethodnim izborima, javlja bugarska novinska agencija BTA.

U Mađarskoj do 13 sati 15,9 posto od osam milijuna birača izašlo je na izbore što je manje nego 2009. kada je na birališta u tom vremenu izašlo 19,40 posto, javlja mađarska novinska agencija MTI.

U susjednoj Sloveniji, javlja STA, do 11 sati glasovalo 8,29 posto birača kazao je Peter Golob iz državne izborne komisije i to odgovara odazivu na prethodnim izborima prije pet godina.

Niski odaziv sve je veći problem na izborima za Europski parlament, pa je prema dostupnim podacima u Slovačkoj, zemlji s najnižim odazivom na prethodnim izborima od jedva 20 posto, ove godine izašlo tek 13 posto birača.

Za ove izbore za novi saziv Europskog parlamenta predviđa se slab odziv, tijesna borba pučana i socijalista te veći broj madata krajnjoj ljevici i desnici.

Rezultati se neće objavljivati sve dok se ne zatvore zadnja birališta u 23 sata.

Ankete pokazuju da će nakon šest godina krize, štednje i velike nezaposlenosti izbore obilježiti jačanje "protueuropskih populista", kako se u europskom žargonu naziva krajnje desne i lijeve stranke te populističke i euroskeptične stranke.