Slovenski bonitet pada najbržim tempom u svijetu nakon Cipra kako ulagači špekuliraju da će bankarska kriza pretvoriti Sloveniju u šestu zemlju eurozone koja će trebati pomoć, piše Bloomberg.

Premija rizika države (credit-default swap – CDS) Slovenije za petogodišnje razdoblje skočila je 28. ožujka za 66 posto na razinu od 414 baznih bodova, u odnosu na 250 bodova 15. ožujka, kada je bio posljednji trgovinski dan prije objave plana pomoći za Cipar. Trenutno se nalazi na razini od 338 baznih bodova.

Slovenska vlada pokušava poduprijeti banke pogođene recesijom i lošim kreditima. "Nakon ciparske rezolucije, Slovenija je u središtu pozornosti", kazao je Bloombergu Bas van Geffen, analitičar u nizozemskoj tvrtki Rabobank International, dodavši kako je veličina Slovenije, koja je mala zemlja, također mana u post-ciparskoj eri.

Bloomberg navodi i kako su slovenski CDS-ovi nadmašili španjolsku, talijansku i hrvatsku razinu. Zabrinutost da Slovenija neće uspjeti implementirati plan pomoći bankama vrijedan 4 milijardi eura povećava troškove zaduživanju u periodu kada tamošnja vlada planira izaći na tržište obveznica, premda slovenski ministar Uroš Cufer smatra kako za to nema žurbe.

"Cipar je ponovno senzibilizirao ljude na male europske zemlje sa slabim bankarskim sustavima", kaže Georg Grodzki, čelnik Legal & General Investement Managementa u Londonu, dodajući kako će Slovenija vrlo vjerojatno trebati vanjsku pomoć kako bi rekapitalizirala bankarski sustav, ali da vlada vjerojatno još može izdržati dodatno zaduženje.