Pregovori između Grčke i inozemnih kreditora rezultirali su u utorak ujutro sporazumom o trećem paketu pomoći grčkoj ekonomiji, teškom 86 milijardi eura. Grčkoj bi se ovim trogodišnjim sporazumom trebalo omogućiti izbjegavanje bankrota i ostanak u eurozoni. Iako iznos pomoći nije službeno potvrđen, očekuje se da bi ga parlament mogao ratificirati u srijedu ili četvrtak, dok se potvrda ministra financija eurozone očekuje u petak. Nakon odobravanja trebala bi uslijedili i isplata prve tranše pomoći u iznosu od 3,2 milijarde eura.

Grčka vodi bitku s vremenom zbog približavanja 20. kolovoza i naplate 3,3 milijarde eura duga Europskoj središnjoj banci. Pojedini kritičari upozoravaju da bi kvaliteta sporazuma trebala biti primarna u odnosu na brzinu provedbe. “Govorimo o programu u trajanju od tri godine, koji treba temeljito ispregovarati”, izjavio je zamjenik ministra financija Jens Spahn za njemačku televiziju ARD. Sporazum je zadao Grčkoj fiskalne ciljeve i zahtijeva deficit od 0,25 posto bruto domaćeg proizvoda za ovu godinu, te suficit od 0,5 posto za sljedeću te 1,75 posto za 2017. godinu.

Višak proračunskih prihoda trebao bi 2018. iznositi 3,5 posto. Dogovorena je i deregulacija grčkog tržišta prirodnog plina, dok detalji vezani za investicijski fond vrijedan 50 milijardi eura i nenaplative bankarske zajmove još nisu poznati.