Na njemačkim cestama zasad neće biti golemih teretnjaka, kamiona koji bi prevozili do 60 tona tereta i bili dugački do 25 metara. Tako su odlučili savezni i pokrajinski ministri prometa. U Njemačkoj teretnjaci mogu biti dugački do 18 metara i 75 centimetara i teški do 40 tona. Obično imaju tri do pet osovina. Divovski teretnjaci bili bi za trećinu duži, mogli bi prevoziti 20 tona više, ali bi teret bio raspoređen na osam osovina. Time bi opterećenje po osovini bilo smanjeno, što bi po mišljenju stručnjaka manje trošilo ceste. U prilog većim kamionima govore i prognoze Saveznog ministarstva prometa da će teretni promet porasti za oko 60 posto do 2015. godine. Špediteri bi zato htjeli s manje kamiona prevoziti više tereta. Prema navodima Saveza automobilske industrije dva divovska kamiona mogla bi prevesti isti teret za koji su danas potrebna tri teretnjaka, a istodobno bi potrošnja benzina mogla biti smanjena do 30 posto. To nije važno samo špediterima, koji bi smanjili troškove, nego je važno i u nastojanjima oko smanjenja zagađivanja okoliša. I izlučivanje štetnih ispušnih plinova bilo bi smanjeno za oko 30%. Zahvaljujući raspodjeli tereta na osam osovina umjesto dosadašnjih 3 do 5, smanjilo bi se trošenje asfalta. Zagovornici divovskih teretnjaka tvrde da bi broj teretnih automobila mogao biti smanjen za oko 13 posto. Protivnici divovskih kamiona tvrde, međutim, da njihovo uvođenje ne bi dovelo do smanjenja broja teretnjaka na cestama. Ukazuju na osjetno povećanje tereta koji će biti potrebno transportirati. Među najjače protivnike divovskih kamiona pripada udruga “Savez za željeznicu”. On upozorava da se smanjenje izlučivanja štetnih plinova može postići samo prebacivanjem veće količine robe na transport željeznicom. I procjenjuje da bi se s dopuštenjem divovskih kamiona dogodilo upravo suprotno: da bi veća količina tereta koji se dosad transportira željeznicom bila prebačena na ceste. Savezna ustanova za cestovni promet upozorava da bi divovski teretnjaci bili preteški i preveliki za dosadašnju cestovnu infrastrukturu: preteški za većinu mostova, preveliki za tunele. Bilo bi problematično i njihovo ponašanje na uobičajenim kružnim tokovima, prilikom skretanja i obilaženja, a predstavljali bi i veću opasnost za sigurnost u prometu. Dosad su divovski teretnjaci dopušteni samo u Finskoj i Švedskoj. U Nizozemskoj je u tijeku pokusna vožnja, u Danskoj je pokusna vožnja planirana za iduću godinu. U tri njemačke savezne pokrajine, Sjevernom Porajnju i Westfaliji, Baden-Württembergu i Donjoj Saskoj također je u tijeku pokusna vožnja na odabranim cestama i ona će biti prema planu obavljena do kraja godine. Od prvog siječnja iduće godine, dakle, divovski teretnjaci neće smjeti voziti nigdje po njemačkim cestama, a rezultati pokusnih vožnji bit će proslijeđeni u Bruxelles gdje se također vodi rasprava o divovskim teretnjacima, iako je još na snazi smjernica protiv divovskih teretnjaka.