Najveće svjetske banke trebale bi držati određeni portfelj obveznica kao osiguranje u slučaju kolapsa kako bi se ubuduće izbjegla potreba da vlasti novcem poreznih obveznika spašavaju te banke, predložio je u ponedjeljak Odbor za financijsku stabilnost (FSB).

Prijedlog tog pravila posljednji je veliki dio bankarske reforme koju su pokrenuli svjetski lideri tijekom globalne financijske krize od 2007. do 2009. godine, zbog koje su goleme banke bile spašavane novcem poreznih obveznika.

Odbor za financijsku stabilnost (FSB), koji je sastavljen od regulatora iz skupine G20 najvećih svjetskih gospodarstava, objavio je da bi banke poput Goldman Sachsa i HSBC-a trebale od siječnja 2019. godine držati sigurnosne portfelje obveznica ili dionica u protuvrijednosti od 16 do 20 posto njihove rizične imovine.

U slučaju potrebe, obveznice bi se pretvorile u dionice za spas pogođene banke. Ukupni sigurnosni portfelj uključivao bi minimalni obvezni temeljni kapital koje banke već sada moraju držati.

Prijedlog će biti predstavljen liderima G20 kasnije ovog tjedna u Australiji, dok će javna rasprava o njemu trajati do 2. veljače 2015. godine.

Predsjednik FSB-a i guverner Bank of England Mark Carney rekao je da će prijedlog tog pravila biti dovršen iduće godine, te da će označiti prekretnicu jer će okončati postojanje banaka koje su 'prevelike da bi se dopustilo da propadnu'.

Novo pravilo primjenjivat će se na 30 banaka za koje FSB smatra da su globalno sistemski važne, iako će u početku one s tržišta u nastajanju biti izuzete.

"Nakon primjene, ti sporazumi igrat će važnu ulogu u omogućavanju globalnim sistemskim bankama gašenje bez pribjegavanja javnim potporama i bez poremećaja šireg financijskog sustava", poručio je Carney u priopćenju.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Očekuje se da će zbog toga tih 30 banaka trebati prikupiti novi kapital na tržištu. Analitičari procjenjuju da će samo europske banke iz te skupine 'globalno važnih' morati prikupiti i do 200 milijardi eura novog kapitala. Za američke, japanske i kineske financijske institucije taj bi iznos bio i znatno veći.