Glavni grad Cipra Nikozija od nedjelje do utorka domaćin je redovne godišnje konferencije predsjednika parlamenata zemalja članica EU na kojoj, zadnji put u svojstvu zemlje pristupnice Europskoj uniji, sudjeluje i Hrvatska, čije izaslanstvo predvodi predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko.

Predsjednike parlamenata i voditelje parlamentarnih izaslanstava 27 zemalja članica EU-a, Europskog parlamenta, Hrvatske kao zemlje pristupnice i četiriju država na različitim stupnjevima približavanja uniji (Island, Crna Gora, Makedonija i Srbija) očekuje vrlo ambiciozan program konferencije koji otkriva da su se predstavnici zakonodavne vlasti u trenucima teške financijske i gospodarske krize koja potresa Stari kontinent odlučili uhvatiti u koštac s najvažnijim problemima i pokušati pridonijeti njihovom rješenju, osjećajući da bi u suprotnom mogla u pitanje doći i sama budućnost nacionalnih parlamenata u obliku u kojem danas postoje.

Dvodnevna konferencija održat će se u standardnom formatu od tri plenarne sjednice – dvije u ponedjeljak i jedna u utorak te jedne specifične "Sjednice 1+1" čiji format dopušta sudjelovanje samo voditelja izaslanstva i još jedne osobe iz svakog izaslanstva.

Prva plenarna sjednica u ponedjeljak ujutro održat će se na temu "Uloga nacionalnih parlamenata i Europskog parlamenta u jačanju demokracije i ljudskih prava u trećim zemljama, s naglaskom na regiju Mediterana", kao odraz jednog od glavnih područja interesa tijekom ciparskog predsjedanja Europskom unijom u prošlom polugodištu.

Sudionici konferencije koji će govoriti na toj sjednici, među kojima će biti i predsjednik Sabora Leko, nastojat će dati svoj doprinos budućim odnosima EU-a i parlamenata zemalja partnera s Bliskog istoka i iz sjeverne Afrike, osobito država koje su bile zahvaćene Arapskim proljećem.

Iako potpora EU-a južnim susjedima nikad nije bila upitna, interes se pojačao upravo nakon velikih i gotovo posvuda krvavih previranja u zemljama poput Tunisa, Egipta te osobito Libije i Sirije. Predstavnici europske parlamentarne dimenzije ističu da je stoga od presudne važnosti upravo konsolidacija demokratskog sustava i ljudskih prava.

Parlamenti u demokratskim društvima osim zakonodavne imaju i ulogu nadzora izvršne vlasti, zbog čega je nužno raditi na njihovom jačanju i učinkovitosti. Stoga će u Nikoziji sudionici konferencije nastojati predložiti načine jačanja suradnje s parlamentima novih demokracija i zemalja u tranziciji južno od granica EU-a na bilateralnoj i multilateralnoj razini kroz brojne programe razmjene, zajedničke projekte i programe tenničke pomoći, ali pazeći da se te aktivnosti ne preklapaju s radom već postojećih institucija.

Druga plenarna sjednica u ponedjeljak bit će posvećena problemu kojeg su svjesne sve institucije Europske unije, a to je otuđenost građana od unije i njezinih ciljeva, uz golemo nepoznavanje vlastitih prava i mogućnosti koje im stoje na raspolaganju u njoj, od prava na slobodno kretanje i obitavanje na bilo kojem dijelu teritorija EU, prava na zaštitu diplomatskih i konzularnih predstavništava bilo koje zemlje članice EU u trećim zemljama, prava na izravno obraćanje europskom pučkom pravobranitelju, prava na zdravstvene usluge i socijalnu zaštitu, do novog prava iz Europske građanske inicijative, zajamčenog Lisabonskim ugovorom, koje njezinim članovima omogućuje da od Europske komisije zatraže da predstavi određeni prijedlog iz njezinog djelokruga, što je građanima jedinstvena prilika za sudjelovanje u procesu odlučivanja.

sigurnost podataka

Što se događa s ispisom u oblaku i zašto su tvrtke sve opreznije?

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

No, da ta inicijativa ne bi ostala mrtvo slovo na papiru već da bi se doista i provodila, nacionalni parlamenti kao izraz biračke volje građana žele aktivniju ulogu u tome i namjeravaju predložiti mjere kojima će se građanima olakšati sudjelovanje u inicijativi.

Nedovoljno poznavanje funkcioniranja EU i posljedična nezainteresiranost ogledaju se i u problemu malog odaziva birača na izborima za EP, što je netom potvrđeno i u Hrvatskoj. Budući da je glasovanje, ali i kandidiranje za Europski parlament jedno od ključnih prava građana, nacionalni parlamenti i EP smatraju da mogu imati ključnu ulogu u povećanju izlaznosti na europskim izborima organiziranjem raznih aktivnosti, debata i motivacijskih kampanja.

Parlamenti prostor za svoju veću ulogu vide i u mogućnosti da u svojoj zemlji pokrenu neku europsku temu važnu za njihove građane koja bi se nakon javne rasprave mogla pretočiti u rezoluciju koja bi se potom uputila vladi. Time bi se također EU približila građanima, a oni bi dobili stvarnu mogućnost za izražavanje vlastitih stajališta.

Najveću moguću pažnju treba posvetiti i jačanju transparentnosti procesa političkog odlučivanja i na europskoj i na nacionalnoj razini, pri čemu nacionalni parlamenti traže da se nađe način da budu bolje upoznati s procesom odlučivanja u Europskom vijeću, jer sad od Europske komisije ne dobivaju izravne informacije.

Na drugoj plenarnoj sjednici u Nikoziji istaknut će se i nužnost promjene politike EU na način da se u kriznim vremenima ne vodi više isključivo gospodarskim pokazateljima i financijskim parametrima, već da se posveti i dobrobiti običnog čovjeka, da pokaže svoje socijalno i humano lice, kako se više ne bi dogodilo da se financijski spas jedne zemlje provede nauštrb prava njezinih građana, kao što je to bilo s Ciprom.

Treća plenarna sjednica, koja će se održati u utorak, ali i sjednica "1+1" posvećene su gotovo istoj temi – socijalnoj koheziji u doba krize i onome što u tome mogu učiniti nacionalni parlamenti. Nakon što je kriza pokazala nužnost bolje koordinacije gospodarskih politika zemalja članica Unije i snažnijeg upravljanja na europskoj razini, uspostavljeni su brojni mehanizmi kojima će se to provesti u djelo, od snaženja Gospodarske i monetarne unije (EMU), uvođenja Europskog stabilizacijskog mehanizma do osmišljanja projekta Europskog semestra.

Budući da su sve te mjere uvelike srušile životni standard građana i dovele do gubitaka stotina tisuća radnih mjesta, početkom 2013. usvojen je i Paket socijalnih ulaganja koji se bavi pitanjima sve veće opasnosti od siromaštva i društvene izolacije uzrokovanih krizom. U tom prijedlogu Europska komisija naglašava važnost socijalnog ulaganja, navodeći da zemlje članice EU moraju u središte aktivnosti staviti ulaganja u ljudski kapital i socijalnu koheziju, neovisno o tome koliko im skučeni bili nacionalni proračuni.

Budući da su sve odluke donesene u stresnim okolnostima krize, u kojima se ne mora nužno voditi računa o svim aspektima, parlamentarci ukazuju na nužnost da svi procesi budu demokratski, transparentni i potpuno sukladni zakonima te da uključuju preuzimanje odgovornosti. Stoga traže bitno veće uključivanje nacionalnih parlamenata i EP-a u oblikovanje gospodarske i socijalne politike na razini na kojoj se donose i provode odluke, uključujući i odluke Trojke (Europska komisija, Europska središnja banka i Međunarodni monetarni fond).

Parlamenti više ne žele da ih se drži u neznanju i od njih očekuje da samo odobravaju netransparentne mjere pripremljene u centrima moći, osobito kad ugrožavaju samu bit društva, kao što je to bilo na Cipru.

Također žele da se politika vrati solidarnosti među zemljama članicama kao temeljnoj vrijednosti Europske unije jer smatraju da socijalne kohezije ne može biti ako odnos prema bilo kojoj članici diktiraju isključivo gospodarska i politička mjerila.

Zato će se posebna sjednica "1+1" baviti pitanjem članka 13 Sporazuma o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u EMU (TSCG). Taj sporazum od 1. siječnja ove godine određuje iznimno stroga pravila proračunske stege i mnoge su ga članice EU potpisale nevoljko, jer se njime odriču značajnog dijela suverenosti nad nacionalnim proračunom.

Članak 13 tog sporazuma predviđa uspostavu Konferencije predstavnika odgovarajućih odbora nacionalnih parlamenata i EP-a koja će biti forum za raspravu proračunskih politika i drugih pitanja iz djelokruga TSCG-a.

U okolnostima sve centraliziranije financijske, proračunske i gospodarske politike Europske unije, pred parlamentima je veliki izazov vlastitog pozicioniranja u cijelom procesu kako bi ispunili svoju zadaću osigurača demokratske odgovornosti i zakonitosti u Uniji, o čemu ovisi i budućnost nacionalnih parlamenata.