Europljani vrlo malo vjeruju u američki “sigurnosni kišobran” i smatraju da će u idućih 10 godina Kina smijeniti SAD na mjestu vodeće svjetske sile, pokazuje istraživanje paneuropskog think-tanka Europskog vijeća za vanjskopolitičke odnose (ECFR).

Ovi zaključci rezultat su ankete provedene na 15.000 ispitanika u 10 država Europske unije te Ujedinjenog Kraljevstva povodom 100 dana mandata predsjednika Joea Bidena. Većina Europljana pozdravila je smjenu u Bijeloj kući u studenom prošle godine i dolazak predsjednika iz redova demokrata.

Nepouzdani partner

Međutim, većina ipak smatra kako predsjednik Biden ne može mnogo učiniti u obnovi američkog globalnog liderstva, unatoč njegovom sloganu “Amerika se vraća”. Najvažniji zaključci o SAD-u i njegovoj vanjskoj politici u Bidenovu mandatu pokazuju značajnu krizu povjerenja u transatlantsko patrtnerstvo.

Naime, svega 10 posto Europljana vjeruje da bi Amerika intervenirala i podržala njihovu državu u nekoj vojnoj krizi. Vrlo malo ispitanika percipira SAD u Bidenovu mandatu kao pouzdanog sigurnosnog partnera koji će uvijek zaštititi Europu.

Najmanje 60 posto ispitanika u svakoj državi, a 67 posto ukupno, vjeruje kako njihova država ne može ovisiti o američkoj podršci u velikoj krizi te stoga treba više ulagati u vlastitu obranu.

Zanimljivo je da je takav stav najizraženiji u državi s tradicionalno najsnažnijim vezama sa SAD-om – Velikoj Britaniji, gdje ga dijeli 74 posto ispitanika. Ovakav stav Europljana u izravnoj je vezi s percepcijom američkog političkog sustava o kojem imaju vrlo loše mišljenje.

Naime, 25 posto anketiranih smatra da je politički sustav SAD-a potpuno nefunkcionalan, a još 36 posto ocjenjuje ga djelomično nefunkcionalnim. Tek 4 posto smatra da funkcionira vrlo dobro. Gledano po državama, najlošije mišljenje o političkom sustavu SAD-a imaju Britanci gdje 39 posto smatra da je potpuno nefunkcionalan.

Slijede ih Nijemci sa 34 posto. S druge strane, američkom političkom sustavu najviše se dive Poljaci i Mađari gdje samo 5, odnosno 7 posto smatra da ne funkcionira.

Dok je u vrijeme američke invazije na Irak većina Europljana percipirala SAD snažnim, za razliku od Europske unije, sada su stavovi dijametralno suprotni i Europljani mnogo pozitivnije promatraju svoj kontinent. ECFR je rezultate ankete pretočio u četiri skupine stavova.

Prva skupina koju čini 35 posto ispitanika smatra kako je Europa trenutno u boljem stanju od Amerike. Čine je stanovnici bogatijih država, poput Danske (60 posto ispitanika), Njemačke (53 posto), Švedske (51 posto) i Nizozemske (50 posto).

Druga najbrojnija skupina sa 29 posto ispitanika smatra da su i Europa i SAD nefunkcionalne te da im globalna moć opada. Ta skupina većinom vjeruje da će Kina prestići Zapad u idućih 10 godina. U to vjeruje 68 posto ispitanika, a u liderstvo Rusije vjeruje trećina anketiranih.

Ovakvih “geopolitičkih fatalista” najviše je u četiri države: Francuskoj (43 posto), Velikoj Britaniji (42 posto), Španjolskoj (38 posto) te Italiji (36 posto).

Treća skupina s petinom ispitanika uvjerena je u superiornost zapadnog političkog i ekonomskog sustava. Takvi stavovi najizraženiji su u Poljskoj i Mađarskoj gdje ih dijeli polovica anketiranih.

Najmanja skupina s 9 posto anketiranih vjeruje da je Amerika snažna i funkcionalna, a Europa slaba i gubi na globalnoj važnosti.

Oni smatraju da je SAD bolje pozicionirana od Europe u očuvanju svog utjecaja u svijetu. Predstavnici ove skupine najbrojniji su u Italiji (22 posto) te Poljskoj i Francuskoj sa 12 posto anketiranih.

Neutralna Europa

Biden je još u izbornoj kampanji najavljivao kako želi oformiti američko-europski blok za zajednički pritisak na Kinu.

Međutim, Europljani se u toj priči baš i “ne vide”, pokazuju rezultati ankete. Naime, 59 posto ispitanih želi da njihova vlada ostane neutralna u sukobljavanju SAD-a s Kinom i Rusijom i ne stane na stranu Washingtona.

Pomalo iznenađujuće je da takav stav dijeli i većina u državama čiji stanovnici tradicionalno simpatiziraju SAD, poput Poljske. Naime, tek 36 posto Poljaka smatra da bi vlada trebala stati uz SAD u sukobu s Rusijom.

Protekcionistička ekonomska politika bivšeg predsjednika Donalda Trumpa ostavila je duboke posljedice na američko-europske ekonomske odnose. To se ogleda i u mišljenju Europljana prema pitanjima međunarodne trgovine, oporezivanja multinacionalnih kompanija te regulacije digitalnih platformi.

Tako 35 posto ispitanika smatra kako njihova zemlja treba biti oštrija prema SAD-u u ekonomskim pitanjima. Takav je stav najizraženiji u Francuskoj i Italiji gdje ga dijeli 48, odnosno 43 posto ispitanika. S druge strane, ekonomsko zaoštravanje želi samo 10 posto Poljaka.