Kina je u utorak brzo odgovorila na nove američke carine, te najavila povećanje uvoznih pristojbi na američke poljoprivredne i prehrambene proizvode u vrijednosti od 21 milijarde dolara, čime su dva najveća svjetska gospodarstva korak bliže potpunom trgovinskom ratu. Peking je, pri tom, stavio 25 američkih tvrtki na crnu listu, izvještava Reuters. Na konferenciji za novinare, kinesko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je da zemlja nikada nije podlegla nasilju ili prisili, te da je “pokušaj ekstremnog pritiska na Kinu pogrešan potez i velika greška.”

Posljednje mjere odmazde Kine uslijedile su kada je dodatna carina od 10 posto kojom je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio prošlog tjedna, stupila na snagu 4. ožujka, čime je nastala kumulativna carina od 20 posto kao odgovor na ono što Bijela kuća smatra kineskom neaktivnošću u vezi s protokom droga, posebice fentanila. Kina je optužila Bijelu kuću za “ucjenu” zbog povećanja carina, i ustvrdila da ima neke od najstrožih politika u svijetu u borbi protiv droga.

Analitičari kažu da se Peking još uvijek nada da će pregovarati o primirju s Trumpovom administracijom, namjerno postavljajući povećanje carina ispod 20 posto kako bi pregovaračima ostavio prostora za postizanje dogovora, no svaka eskalacija smanjuje šanse za pomirenje. “Kineska vlada šalje signal da ne žele eskalirati”, rekao je Even Pay, analitičar za poljoprivredu u Trivium China. “Može se reći da smo još uvijek u ranim fazama Trgovinskog rata 2.0”, dodao je Pay, ističući da još uvijek postoji vremena za izbjegavanje dugotrajnog trgovinskog rata ako Trump i kineski predsjednik Xi Jinping uspiju postići dogovor.

Nove američke carine predstavljaju dodatno povećanje postojećih poreza na tisuće kineskih proizvoda. Neki od tih proizvoda podnijeli su i teže američke carine pod bivšim predsjednikom Joeom Bidenom prošle godine, uključujući udvostručenje carina na kineske poluvodiče na 50 posto i učetverostručenje carina na kineske električne automobile na više od 100 posto, piše Reuters.

Carina od 20 posto primjenjivat će se na nekoliko glavnih američkih uvoznih proizvoda iz Kine koji prethodno nisu bili pogođeni, uključujući pametne telefone, prijenosna računala, videoigre, pametne satove, zvučnike i Bluetooth uređaje.

Kina je odmah odgovorila, i najavila da će uvesti dodatne carine od 15 posto na američku piletinu, pšenicu, kukuruz i pamuk, te dodatnih 10 posto na soju, svinjetinu, govedinu, voće i povrće te mliječne proizvode od 10. ožujka. Dodatne carine pogodit će oko 15 posto američkog izvoza u Kinu ili trgovinu u vrijednosti od 21 milijarde dolara, prema izračunima Reutersa temeljenim na podacima američkog popisa za 2024. godinu.

Peking je dodao 15 američkih tvrtki na svoju listu izvoznih kontrola, koja zabranjuje kineskim tvrtkama opskrbu američkih tvrtki tehnologijama dvostruke namjene, te 10 američkih tvrtki na listu nesigurnih subjekata zbog prodaje oružja Tajvanu, koji Kina smatra vlastitim teritorijem.

“Još uvijek smo na putu prema 60 posto (carine)”, rekao je Cameron Johnson, stručnjak za lance opskrbe u Tidalwave Solutions, referirajući se na prijetnju iz Trumpove kampanje. “Trenutačno, s 20 posto, to jedva tvrtke navodi na promišljanje da premjeste potencijalne opskrbne lance iz zemlje”, dodao je. “S 35 posto, već ćemo vidjeti da će tvrtke početi premještati proizvodnjui ili razmatrati druge strategije.”

Promjene

Ulaganja u obranu i konkurentnost su nužna, ali ne na štetu radnika i kućanstava

Industrija zdravlja vida

Sve više Hrvata rješenje za vid pronalazi na istom mjestu – evo zašto

Kina je najveće tržište za američke poljoprivredne proizvode, a sektor je već dugo bio izložen pritiscima. Kineski uvoz američkih poljoprivrednih dobara pao je drugu godinu zaredom na 29,25 milijardi dolara u 2024. u usporedbi s 42,8 milijardi u 2022. godini. Kineska tržišta futeresima bila su stabilna nakon najava carina. Najaktivnije trgovani futuresi na soju i uljanu repicu, zabilježili su porast od 2,5 posto.

Trgovinske napetosti riskiraju pogoršanje inflacije u SAD-u i kontinuirane napore Kine da postigne održiv ekonomski oporavak nakon COVID-a, koji je bio uvelike ovisan o izvozu.

Američko-kinesko poslovno vijeće (USCBC) u utorak je pohvalilo Trumpov cilj rješavanja ilegalne trgovine fentanilom, ali je istaknulo da podizanje carina na kineske proizvode “nije način za postizanje tog cilja.” “Carine na sve proizvode na širem tržištu štetit će američkim tvrtkama, potrošačima i farmerima te potkopati našu globalnu konkurentnost”, rekao je predsjednik USCBC-a Sean Stein.

Ipak, trgovinski rat između Kine i SAD-a mogao bi koristiti trećim zemljama.

Nakon što su SAD i Kina uveli recipročne carine tijekom Trumpova prvog mandata, Peking je poduzeo korake za smanjenje ovisnosti o američkim poljoprivrednim proizvodima promicanjem proizvodnje kod kuće i kupnjom više iz zemalja poput Brazila. Američki poljoprivredni izvoznici također bi mogli pojačati napore da zamijene kinesko tržište slanjem većih količina u jugoistočnu Aziju, Afriku i Indiju. “Carine Kine na američke uvozne pšenicu i kukuruz trebale bi podržati potražnju za izvozima australske pšenice i ječma”, rekao je Dennis Voznesenki, analitičar u Commonwealth Bank u Sydneyu. “No, kinesko usporavanje uvoza stočnih žitarica iz svih izvora trebalo bi ublažiti entuzijazam.”

Dugoročan plan

Zašto su u Trumpovoj agendi za obračun s Kinom ključni ukrajinski resursi