Američki predsjednik Donald Trump želi osigurati rijetke metale i kritične minerale iz Ukrajine u vrijednosti od 500 milijardi dolara (477 milijardi eura) kao dio pregovora o mirovnom sporazumu, čime bi kompenzirao američku vojnu pomoć Ukrajini tijekom rata. Osim toga, osiguravanje tih resursa usklađeno je s njegovim strateškim planom da kreira globalnu trgovinsku ravnotežu SAD-a, osobito u odnosu na Kinu. Ipak, pregovori o miru su u zastoju jer je Washington odlučio pauzirati svu vojnu pomoć Ukrajini nakon burnog razgovora između Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Sigurnosni reket

Zašto Trump ucjenjuje Ukrajinu mineralima i zašto ga je Zelenski odbio

Od prvog mandata Trump zagovara politiku “učiniti Ameriku ponovno velikom”, uvodeći carine na kinesku robu kako bi zaštitio američku proizvodnju. No, zbog kineskog dobro uspostavljenog lanca opskrbe i proizvodne infrastrukture, SAD se suočava s izazovima u pokušaju redefiniranja trgovinskih odnosa. Posebno je problematična američka ovisnost o kineskoj opskrbi kritičnim mineralima koji su ključni za visokotehnološku industriju. Zbog toga bi mirovni pregovori mogli biti ključno pitanje u Trumpovom planu carinskih mjera protiv Kine.

Ogromna ovisnost

Američki predsjednik udvostručio je uvozne carine na kinesku robu na 20 posto, dok je uveo carine od 25 posto na uvoz iz dvaju najvećih američkih trgovinskih partnera. Neki se pitaju zašto Trump nije uveo još agresivnije carine na Kinu, kao što je to učinio s Meksikom i Kanadom.

SAD je izrazito ovisan o kineskim kritičnim mineralima, koji su neophodni za proizvodnju elektroničkih uređaja, baterija automobila, zrakoplova i vojne opreme. Prema podacima TD Economicsa, Kina dominira globalnom proizvodnjom više od polovice od 50 kritičnih minerala koje je američka vlada identificirala 2022. godine. Uz to, Kina drži gotovo monopol u preradi tih minerala, kontrolirajući 90 posto svjetske prerade. Između 2020. i 2023. godine, SAD je iz Kine uvozio sedamdeset posto rijetkih metala, što objašnjava Trumpovu namjeru da osigura alternativne izvore iz Ukrajine.

U prosincu 2024. godine, Kina je uvela zabranu izvoza i ograničenja na nekoliko ključnih minerala prema SAD-u, nakon što je Washington dan ranije uveo nova ograničenja na izvoz čipova u Kinu. Peking je obustavio izvoz antimona, galija, germanija i izuzetno tvrdih materijala te postrožio pravila za isporuku grafitnih proizvoda. Galij je ključan element u obrambenoj industriji, dok je grafit ključan za proizvodnju električnih vozila i nuklearnih reaktora, prenosi Euronews.

Može li Ukrajina postati novi izvor rijetkih minerala za SAD?

Prema podacima ukrajinske Državne geološke službe, oko pet posto svjetskih kritičnih sirovina nalazi se u Ukrajini, uključujući milijune tona rezervi grafita, trećinu europskih nalazišta litija te sedam posto europskih zaliha titana. Ukrajina također posjeduje značajne rezerve metala poput bakra, cinka, srebra, nikla i kobalta. Također su otkrivene i rijetke zemlje, skupina od 17 elemenata koji su ključni za visokotehnološke industrije.

No, neki ključni rudnici i nalazišta rijetkih metala u Ukrajini možda su pod kontrolom Rusije otkako je rat počeo 2022. godine. Osim toga, nedostatak investicija u Ukrajini mogao bi ograničiti sposobnost zemlje da osigura proizvodnju na razini koju Trump priželjkuje, posebno kada je riječ o preradi tih sirovina. Stručnjaci također izražavaju sumnje u to posjeduje li Ukrajina doista rezerve rijetkih metala na razini koju Trump očekuje.

Prema neovisnoj istraživačkoj firmi Argus Media, globalne procjene vrijednosti rijetkih metala kreću se između 4 milijarde dolara (3,8 milijardi eura) i 12,5 milijardi dolara (12 milijardi eura). Zbog toga je procjena Trumpove administracije da ukrajinske mineralne rezerve vrijede 500 milijardi dolara (477 milijardi eura) teško održiva, piše Euronews.

Promjene

Ulaganja u obranu i konkurentnost su nužna, ali ne na štetu radnika i kućanstava

Industrija zdravlja vida

Sve više Hrvata rješenje za vid pronalazi na istom mjestu – evo zašto

Poruka iz Ministarstva

SAD nije blokirao ulazak Hrvatske u OECD: Glasanje je samo pomaknuto