EU bi trebala ukinuti zabranu prodaje novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem nakon 2035. godine kako bi sačuvala svoju automobilsku industriju, izjavio je Manfred Weber, čelnik najveće političke skupine u Europskom parlamentu.

Weber, koji predvodi Europsku pučku stranku (EPP), kojoj pripada i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, rekao je za Financial Times da bi ljudi trebali moći kupovati automobile na benzin i dizel sve dok se emisije ugljika nadoknađuju.

Poslovni model budućnosti
“Koristim motor s unutarnjim izgaranjem i klasično gorivo, ali onda plaćam za skladištenje CO2 u tlu – vjerojatno je to poslovni model budućnosti”, rekao je. Kao druge mogućnosti naveo je hibride i vozila s produženim dometom.

Njegova izjava dolazi u trenutku kada EU ponovno razmatra budućnost zabrane motora s unutarnjim izgaranjem 2035. godine, s obzirom na krizu u automobilskoj industriji. Nekoliko velikih europskih proizvođača automobila i dijelova, uključujući Volkswagen i Bosch, prošle je godine najavilo tisuće otkaza zbog rasta troškova i konkurencije jeftinim kineskim uvoznim vozilima.

U međuvremenu, američka administracija pod Donaldom Trumpom uvela je carine od 25 posto na uvoz automobila. Velika Britanija je ranije ovog mjeseca ublažila svoje ciljeve vezane uz električna vozila, smanjivši kazne kako bi podržala svoju autoindustriju.

Iako rok za ukidanje novih benzinskih i dizelskih automobila 2030. i dalje ostaje, vlada će sada dopustiti prodaju hibridnih i plug-in hibridnih vozila do 2035. ACEA, europsko udruženje automobilske industrije, procijenilo je da će američke carine utjecati na izvoz automobila u vrijednosti 67 milijardi eura (prema brojkama iz 2024.).

Nakon intenzivnog lobiranja industrije, Bruxelles je u ožujku dao proizvođačima manji predah od strožih ciljeva emisija, dopuštajući prosjek emisija u razdoblju od tri godine do 2027., no zabrana 2035. i dalje ostaje na snazi.

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Nova pravila kapitala

Budućnost neće pripasti najzelenijima, nego najpametnijima

Wopke Hoekstra, povjerenik EU za klimu iz redova EPP-a, više je puta naglasio predanost EU-a zakonu iz 2035. godine. Zakon će se revidirati 2026., ali Bruxelles je obećao ubrzati taj proces pod pritiskom proizvođača i članica poput Njemačke i Italije, koje traže iznimke za alternativna goriva proizvedena iz obnovljivih izvora.

Nedavni koalicijski sporazum njemačke vlade također je fokus stavio na uklanjanje ugljika i kredite kao način postizanja šireg EU cilja o smanjenju emisija. No, i dalje podržavaju cilj iz 2035., koji dopušta samo motore s unutarnjim izgaranjem pokretane obnovljivim ‘e-gorivima’. Jedan visoki dužnosnik EU rekao je da su uključivanje ugljičnih kompenzacija kao osnove za izuzeće, ili dopuštanje hibrida i vozila s produženim dometom, ‘egzotične’ opcije koje su “vrlo malo vjerojatne”.

Prodaja električnih vozila u EU ubrzana je u prva dva mjeseca ove godine, s rastom od 28,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2024., pokazuju podaci ACEA-e. U Njemačkoj, Weberovoj domovini, registracije novih električnih vozila porasle su 41 posto u siječnju i veljači, navodi Acea.

Kreativna industrija
Weber je rekao da EPP želi “pokazati svijetu da je moguće istovremeno imati gospodarski rast i ekološku odgovornost. S druge strane, moramo to učiniti na tehnološki neutralan način. To je ono za što se zalažemo. Postoji mnogo novih tehnologija danas”, rekao je, tvrdeći da bi industriji trebalo dopustiti da inovira sve dok se postižu ciljevi EU-a u smanjenju emisija.

“Ne znam i nije me briga kao političara. Na industriji je da bude kreativna”, zaključio je čelnik najveće političke skupine u Europskom parlamentu.