Inauguracija Joea Bidena za američkog predsjednika mogla bi označiti pokretanje rješavanja nekih otvorenih pitanja na globalnom planu koje je bivša Trumpova administracija uporno kočila.

To prije svega važi za izbor novog čelnika Svjetske trgovinske organizacije, ali i usuglašavanja globalnog pristupa oporezivanju digitalnih kompanija i pitanja financijske pomoći siromašnim državama.

Kako piše Financial Times, ekonomisti i političari širom svijeta nadaju se da će obnovljeno američko zanimanje za međunarodnu suradnju, nakon Trumpova izolacionističkog „Amerika prva“ pristupa, uroditi brzim plodovima.

Blokada uoči odluke

Prvi problem gdje Bidenova administracija brzo može razriješiti zastoj koji je kreirala bivša garnitura jest izbor novog vodstva WTO-a. Naime, u listopadu, samo nekoliko dana prije sastanka na kojem je za novu generalnu direktoricu te organizacije trebala biti imenovana nigerijska ekonomistica Ngozi Okonjo-Iweala, SAD je iznenada blokirao tu odluku predloživši umjesto nje južnokorejsku ministricu trgovine Yoo Myung-hee.

Iako Okonjo-Iweala uz nigerijsko ima i američko državljanstvo te dijeli umjerene poglede na funkciju WTO-a, američki trgovinski predstavnik na odlasku Robert Lighthizer nedavno je u razgovoru za britanski poslovni list izjavio kako joj nedostaje iskustva u trgovinskim odnosima. Ukidanjem blokade Biden može brzo razriješiti pitanje nove čelnice.

Iako Yoo Myung-hee uživa podršku dijela američkih kongresnika, imenovanje Ngozi Okonjo-Iweale vjerojatno neće izazvati salvu nezadovoljstva kod republikanskih ili demokratskih zastupnika. Ujedno će Bidenova administracija time pokazati ostalim članicama WTO-a da je suradnja s Washingtonom opet moguća.

Drugi je problem digitalni porez koji je uvelo nekoliko europskih država nakon što su zastali pregovori u okviru Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD) o međunarodnom sustavu oporezivanja kompanija. Uvođenje „Google poreza“ izazvalo je val prijetnji iz Washingtona koji je najavljivao ozbiljni transatlantski trgovinski rat.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Ova je godina započela s različitim signalima s američke strane. Američki trgovinski predstavnik u prvim tjednima siječnja otklonio je mogućnost uvođenja carina na francusku robu. No, naglasio je da će uvođenje digitalnog poreza u drugim državama rezultirati odmazdom. Time je pojačan pritisak da se rješenje nađe u okviru OECD-a.

Pascal Saint-Amans, direktor Centra za poreznu politiku i upravu pri OECD-u tvrdi kako i dalje postoji neizvjesnost oko rješanja tog pitanja, ali je promjena administracije u SAD-u „dobar faktor“ u potrazi za dogovorom. Bidenov tim već je naznačio da ga zanima međunarodni dogovor o minimalnoj stopi oporezivanja kompanija.

Međutim, američke tehnološke kompanije i dalje su podijeljene oko tog pitanja, a većina želi dogovor kojim će se izbjeći lavina različitih poreznih sustava u pojedinim državama.

Njemački ministar financija Olaf Scholz izjavio je prije 10-ak dana kako je cilj postići dogovor o OECD-ovim smjernicama do srpnja. No, detalji sporazuma mogli bi se „brusiti“ još mjesecima nakon toga.

Neodrživa razina

Zbog troška krize izazvane pandemijom deseci zemalja u razvoju suočavaju se s neodrživom razinom duga. Ujedinjeni narodi i Svjetska banka smatraju da je međunarodna zajednica podbacila u poduzimanju koordinirane akcije, poput one tijekom financijske krize prije 10-ak godina.

Pri tome upiru prstom u averziju prema multilateralizmu Trumpove administracije. Jedno od mogućih rješenja bilo bi da Međunarodni monetarni fond (MMF) plasira dodatna specijalna prava vučenja (SDR) koje bi se alocirale u skladu s udjelom pojedine države u globalnom BDP-u.

To bi mnogim državama koje se suočavaju s ozbiljnim pritiskom na javne financije donijelo bezuvjetnu financijsku injekciju. Takva ideja sviđa se Kini, uvjerljivo najvećem bilateralnom kreditoru zemalja u razvoju.

No, taj je plan prošle godine blokirao SAD, najveći dioničar MMF-a, tvrdeći da bi time više profitirale bogatije države. Kritičari ističu kako se pravi motiv SAD-a krio u sprečavanju da do MMF-ove pomoći dođu države poput Kine i Irana.

Prošlog tjedna 22 bivša ministra financija i guvernera središnjih banaka iz cijelog svijeta objavili su otvoreno pismo u kojem podržavaju ideju dodatnog izdavanja SDR-a.

Iako analitičari očekuju da će Bidenova administracija biti otvorenija prema ideji pomoći siromašnima putem MMF-a, nejasno je želi li pri tome surađivati s Kinom.