Cijene hrane naglo su pale u ožujku na svjetskim tržištima, pogođene osjetno smanjenom potražnjom zbog pandemije koronavirusa i urušavanjem cijena nafte, objavila je u četvrtak agencija Ujedinjenih naroda za hranu FAO.

FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda pao je u ožujku za 4,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, na prosječna 172,2 boda.

Visoke novčane kazne i objava imena

Neki trgovci digli cijene do neba: Za svježe meso do 30 posto, a za dezinficijense, maske i rukavice do rekordnih 594 posto

“Glavni su razlozi pada cijena faktori na strani potražnje, ne ponude”, naglašava čelnik FAO-a Abdolreza Abbassian.

“Potražnju pritišću sve lošiji izgledi za gospodarstvo”, pojašnjava.

Najviše je pao indeks koji iskazuje kretanje cijena šećera, čak 19,1 posto u odnosu na veljaču, zbog pada potrošnje povezanog sa širenjem virusa u mnogim zemljama. Dodatni je razlog bila i manja potražnja proizvođača etanola zbog potonuća cijena sirove nafte.

Indeks cijena biljnih ulja potonuo je 12 posto, odražavajući oštar pad cijena palminog ulja, povezan s pojeftinjenjem nerafiniranih mineralnih ulja i pojačanom neizvjesnošću kada je u pitanju utjecaj epidemije na tržište.

“Cijene nafte više su nego prepolovljene u prošlom mjesecu, što znatno utječe na biogoriva, važan izvor potražnje na tržištima šećera i biljnih ulja”, objašnjava FAO-v analitičar Peter Thoenes.

Indeks cijena mlijeka pao je tri posto pod utjecajem sniženih cijena i manje uvozne potražnje za obranim i punomasnim mlijekom u prahu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

KUPOVINA

Unatoč odluci Vlade da to ne čine, za 28 dućana se sumnja da su povećali cijene

Cijene žitarica smanjile su se 1,9 posto, odražavajući obilnu ponudu i povoljne izglede za ovogodišnji urod. Izuzetak je bila riža koja je poskupjela zbog vijetnamske zabrane izvoza.

Cijene mesa bile su gotovo nepromijenjene u odnosu na veljaču.

U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je povisio procjenu svjetske proizvodnje žitarica u 2019. godini.

Potvrdio je pak prognozu prema kojoj bi ove godine u svijetu trebalo biti proizvedno ukupno 763 milijuna tona pšenice, gotovo kao i prošle, rekordne godine.

“(To će) zajedno s obilnim zalihama pomoći da se tržišta hrane zaštite od oluje koju je podigao koronavirus”, procjenjuje FAO.