Utrka za novoga direktora Svjetske trgovinske organizacije (WTO) u finalu se svela na Meksikanca Herminija Blanca Mendozu i Brazilca Roberta Carvalha Azevêda. Prvi će put tako u fotelju direktora WTO-a sjesti Latinoamerikanac, što je još jedan dokaz jačanja ekonomske važnosti Južne Amerike u globalnim razmjerima.

U posljednjem krugu iz utrke su ispali kandidati iz Indonezije, Južne Koreje i s Novoga Zelanda, a konačan izbor nasljednika Pascala Lamyja, koji se s dužnosti povlači 31. kolovoza, trebao bi biti poznat do kraja svibnja. Kako javlja Financial Times pozivajući se na dobro upućene neimenovane izvore, novi direktor WTO-a vjerojatno će biti Meksikanac.

Udarac iz SAD-a i EU

Meksiko je, naime, postao jedan od najvećih zaštitnika slobodne trgovine, a to drugo gospodarstvo Južne Amerike ima ugovore o slobodnoj trgovini sa čak 44 države, što je jedan od najboljih rezultata u svijetu. Nadalje, Blanco uživa široku podršku diljem regije, a prednost ispred Azevêda svakako je i to što je Meksiko cijenjen u pacifičkom trgovinskom bloku ASEAN-u, čiji Brazil nije član.

S druge pak strane, Azevêdo pak ima veliku podršku u Africi, gdje Meksiko ima jedva sedam veleposlanstava. Blanco je pak tu očitu prednost Brazilca pokušao zasjeniti intenzivnom turnejom po Africi, za koju će se tek vidjeti s kakvim rezultatom. Veliko Azevêdovo breme u kampanji je i njegova dosadašnja dužnost veleposlanika Brazila pri WTO-u, gdje je braneći interese svoje zemlje često zastupao i protekcionističke stavove. No, to je pokušao ublažiti izjavama da kao čelnik WTO-a ne bi zagovoarao ista načela kao i tijekom propalih pregovora u Dohi.

Osim što se Južna Amerika prometnula kao most između globalnih, ali i partikularnih trgovinskih interesa, dobro je što su i oba kandidata svjesna izazova pred kojima se nalazi ta organizacija. Naime, WTO je na prekretnici, a njegova uloga pregovarača u multilateralnim trgovinskim pitanjima počela je sve više blijedjeti,  dok istodobno ima sve više bilaternalnih trgovinskih sporazuma. Posljednja, a možda i najveća prijetnja WTO-u došla je iz Bruxellesa i Washingtona, koji su najavili stvaranje zajedničke zone slobodne trgovine, što bi se moglo formalizirati kroz dvije godine.

Oba kandidata jedinstvena su u ocjeni kako je nužno što prije dovršiti pregovore o slobodnoj trgovini što su počeli u Dohi 2001. godine. Iako im je tada okosnica bila rasprava o poljoprivrednim subvencijama bogatih država, ona se u međuvremenu proširila i na zahtjev EU i SAD-a da Brazil, Indija i Kina smanje carine na industrijske proizvode. To pak upućuje na zaključak kako je dogovor o svjetskoj trgovini zapravo sve dalje, a ne sve bliže.

No, kako procjenjuju analitičari, tu bi ipak ključnu ulogu mogao odigrati novi direktor WTO-a, odnosno njegova karizma.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Oba kadidata, srećom, imaju idealan spoj karizme i intelekta, prijeko potreban da bi se postigao konsenzus među svim članicama. "U WTO-u ima mnogo nepovjerenja. Recimo ako netko iz države A ili B nešto stavi na papir, tome se automatski protivi država C samo zato što je prijedlog došao iz države A ili B”, istaknuo je za FT neimenovani dužnosnik pri WTO-u.

Dobre karte u rukama

To pak govori kako bi oba kandiadata imala dobre karte na početku nove igre, odnosno nastavka pregovora iz Dohe. Bliski odnosi Meksika sa SAD-om, iskovani kroz NAFTA-u, čine Blanca osobom od najvišeg povjerenja, Azevêda bi pak zbog svog ugleda u Africi i zemljama u razvoju mnogo lakše izgradio most između njih i razvijenih država.

O WTO-u

Okvir za uređenje svjetske trgovine

Svjetska trgovinska organizacija predstavlja institucionalni i pravni okvir multilateralnoga trgovinskog sustava u područjima carina i trgovine robom, uslugama i intelektualnom vlasništvu. Osnovana je i službeno počela s radom 1. siječnja 1995. godine, a izrasla je na temeljima prijašnje organizacije sličnog karaktera GATT. Sjedište joj je u Ženevi, ima ukupno 156 članica. Republika Hrvatska članica je WTO-a od 30. studenoga 2000. godine. Ključni igrači u WTO-u su Europska unija, SAD i Japan. Odluke WTO-a obvezujuće su za sve njegove članice.

Trgovinski blokovi

APEC

Azijsko-pacifička ekonomska suradnja osnovana 1989. Okuplja 21 državu iz pacifičke regije.

Cairns grupa

Osnovana 1986. za lobiranje slobodne trgovine poljoprivrednim proizvodima. Okuplja 17 država.

Europska unija

Najmoćniji trgovinski blok na svijetu.

G20

Grupa od 21 države u razvoju, formirana 2003.

NAFTA

Sjevernoamerička zona slobodne trgovine, obuhvaća Kanadu, Meksiko i SAD