Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u utorak za Slovensku televiziju da Slovenija neće ratificirati pristupni ugovor Hrvatske s Europskom unijom ako se ne zatvore tužbe protiv Ljubljanske banke pred hrvatskim sudovima.

U dužem intervjuu za emisiju "Globus" Slovenske televizije prikazanom u utorak iza 23 sata Erjavec je rekao da ne vjeruje da bi dvije trećine zastupnika u slovenskom parlamentu, koliko je potrebno za ratifikaciju tog ugovora, bilo spremno pristati na bilateralno rješenje kojim bi Slovenija preuzela obvezu plaćanja više od 200 milijuna eura na ime dijela stare devizne štednje hrvatskih građana u nekadašnjoj Ljubljanskoj banci Zagreb, kako je to nedavno iznijeto u jednom članku u hrvatskim medijima.

Nakon objave tog članka prema kojemu su slovenski pregovarač France Arhar i njegov hrvatski kolega Zdravko Rogić pronašli rješenje po kojemu bi Slovenija staru štednju LB-a koja je bila kao obveza prenesena na hrvatske banke otplaćivala na 20 ili 30 godina bez kamata Erjavec je rekao da je takvo rješenje za Sloveniju neprihvatljivo, a u razgovoru je dodao da je poslije objave tog "spina" dobio mnoge pozive slovenskih građana da bi pristanak Slovenije da snosi te obveze bio "pogreška" jer Slovenija ne može platiti ono što nije dužna".

Na pitanje dolazi li do zaoštravanja odnosa s Hrvatskom i može li se ponoviti "blokada" Hrvatske pri njenom ulasku u EU slična blokadi njena pristupnog procesa u vrijeme bivše vlade premijera Boruta Pahora zbog graničnog prijepora, Erjavec je rekao da Slovenija ne blokira Hrvatsku te da ako je riječ o blokadi da "Hrvatska blokira samu sebe".

"Mi ne blokiramo Hrvatsku nego Hrvatska blokira sebe jer nije povukla tužbe protiv Ljubljanske banke", rekao je Erjavec. Slovenski je ministar ponovio poznata stajališta Ljubljane kako su pregovori Arhara i Rogića do sada napravili "korak naprijed" oko pitanja Ljubljanske banke i štediša u Hrvatskoj jer se – kako je rekao – i Hrvatska složila da je riječ o sukcesijskom pitanju, ali da treba povući i tužbe protiv Ljubljanske banke na hrvatskim sudovima, kako bi se problem mogao rješavati u sukcesijskom okviru.

Na pitanje o potencijalnim pritiscima drugih članica Europske unije, odnosno stajalištu nekih država članica kako je to pitanje bilateralno i ne treba djelovati na ratifikaciju i uključivanje Hrvatske u EU, Erjavec je rekao da je u tom pitanju relevantno samo mišljenje zastupnika u slovenskom parlamentu. Oni su, kako je pojasnio, uvjereni da je problem Ljubljanske banke sukcesijsko pitanje jer ga ne bi ni bilo da nije došlo do raspada bivše SFRJ, te da je za Hrvatsku obvezujući Sporazum o sukcesiji iz 2001. koji mora poštovati. Uz to, Erjavec je ponovio da je Hrvatska navodno pristala na tezu da je Ljubljanska banka sukcesijsko, a ne bilateralno pitanje tijekom pristupnih pregovora s EU-om o zatvaranju poglavlja IV. koje se odnosi na slobodan protok kapitala.

"Hrvatska je ta koja želi u Europsku uniju, ona je ta koja mora poštovati obveze pa i bečki Sporazum o sukcesiji koji je važeći i za Hrvatsku", rekao je Erjavec. Dodao je da je prijašnja Pahorova vlada za razliku od sadašnje u drugi plan tijekom rješavanja pitanja s Hrvatskom stavila otvoreno pitanje Ljubljanske banke, posvećujući se rješenju graničnog pitanja, ali da ova vlada i pitanje Ljubljanske banke želi riješiti prije ulaska Hrvatske u EU. "Ne vjerujem da će slovenski parlament ratificirati hrvatski pristupnji ugovor s EU-om ako na odgovarajući način ne riješimo problem Ljubljanske banke", ponovio je Erjavec. Dodao je da Rogić i Arhar do sada odgovarajuće rješenje u razgovorima nisu našli te da će o dosadašnjem napretku u njihovim razgovorima vladu obavijestiti početkom iduće godine. Tada će, kako je dodao, vladi predložiti da se Arharov mandat u razgovorima produži do kraja iduće godine.

Što se tiče priprema Slovenije za djelovanje arbitražnog suda o graničnom prijeporu s Hrvatskom, Erjavec je rekao da su pripreme na slovenskoj strani u punom tijeku i da će Slovenija u predviđenom roku, odnosno do 11. veljače iduće godine, arbitražnom sudu predati memorandum s argumentima gdje prema mišljenju slovenske strane teče granica s Hrvatskom.

Građevinski sektor

Kako se tvrtke mogu zaštititi od nestabilnosti tržišta energije? Jednostavno je

digitalna otpornost

Upravljanje rizicima više nije igra na papiru – DORA zahtijeva rezultate