Posao na tržištu rada u Srbiji čeka više od 30.000 menadžera i ekonomista, a čak 80 posto ih je s privatnih fakulteta.

Menadžerska diploma dobiva se na čak 147 akreditiranih studijskih programa u Srbiji, a samo u Beogradu postoji tridesetak ekonomskih katedri. Tako je svaka sedma akademska diploma prošle godine bila menadžerska. Hiperprodukcija i kadrova i diploma najizraženija je upravo u segmentu ekonomije. Kako pišu Novosti, više od polovice privatnih fakulteta obrazuje ekonomiste i menadžere za sve i svašta. Posljedica je velik broj onih koji čekaju na posao. Na Evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje Srbije (NSZ) je, prema posljednjim podacima, čak 25.661 ekonomista."Riječ je o kadrovima sa završenom višom, strukovnom školom i fakultetom. Oni na posao, u prosjeku, čekaju dvije godine i pet mjeseci.

Na posao čeka i 5606 menadžera, a na našoj evidenciji provedu u prosjeku jednu godinu i 11 mjeseci", poručuju iz NSZ-a. Zavod ne diferencira kandidate koji traže posao prema tome jesu li došli s privatnih ili državnih fakulteta, međutim Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu dodatno je istražio tu problematiku i došao do rezultata da više od 80 posto nezaposlenih ekonomista dolazi sa privatnih katedri."Na privatnim fakultetima gotovo svi se obrazuju u segmentu ekonomije i menadžmenta, tako da imamo poplavu ovih diploma", objašnjava Branislav Boričić, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu."Diplomanti i državnih i privatnih fakulteta evidentiraju se kao diplomirani ekonomisti, unatoč tome što kvaliteta često nije ista.

Najbolji pokazatelj je kada poslodavci organiziraju testiranje kandidata za posao. Na vrhu liste uvijek su studenti državnih fakulteta", kaže Boričić.Objašnjava kako prilikom dodjele diploma, godinu dana nakon završetka studija, anketiraju cijelu generaciju. Pokazalo se da je do 2008. godine čak 80 posto nalazilo posao u prvoj godini od diplomiranja. Sada se odmah zaposli oko 60 posto diplomanata.Objašnjenje za hiperprodukciju katedri i diploma, prema mišljenju Ivana Ivića, umirovljenog profesora Filozofskog fakulteta u Beogradu, djelom je u tome što je najjeftinije organizovati studije društvenih znanosti. Zato se na privatnim sveučilištima ne može studirati strojarstvo, elektrotehnika i slično.

"Postoji 147 akreditiranih studija menadžmenta, a da bi oni bili kvalitetni, potrebno je mnogo nastavnika. Nameće se pitanje kada se uspio obrazovati toliki broj sveučilišnih profesora menadžmenta", napominje Ivić."Godišnje diplomira čak 5000 menadžera, što je 13 posto svih diplomiranih. Ranije ih je bilo i do 8000 godišnje. Prebrojao sam čak 19 različitih vrsta menadžera, a nijedna postojeća nomenklatura zanimanja ih ne prepoznaje", navodi on i dodaje da je tolika hiperprodukcija objektivan razlog za sumnju u kvalitet pojedinih diploma u ovoj oblasti.