Njemačka mljekarska industrija Zott u rujnu otvara tvornicu u Gradačcu u Bosni i Hercegovini. Osim što je riječ o prvoj Zottovoj proizvodnji u ovoj regiji, gdje je taj proizvođač dosad bio prisutan sa snažnom prodajom svojih proizvoda, vijest je zanimljiva i zbog činjenice da se pogoni grade svega nekoliko stotina metara od Dukatove tvornice Inmer u Gradačcu, na području Federacije BiH.
Iz sjedišta Zotta u njemačkom gradu Mertingenu u Bavarskoj nisu odgovorili na naša pitanja o tome o kakvoj se investiciji i kapacitetima radi te zašto su odlučili graditi tvornicu baš u Bosni i Hercegovini. Od upućenih u Gradačcu doznajemo da je Zott zemljište za gradnju tvornice kupio od nekolicine privatnih vlasnika te da je riječ o ukupnoj površini oko 50.000 četvornih metara. O tome pak što misle o Zottovoj investiciji pitali smo i u Dukatu i Vindiji, no iz dvije vodeće mljekarske tvrtke u Hrvatskoj nismo uspjeli dobiti komentar. Prema nekim informacijama sve što Zott proizvede u BiH trebalo bi navodno ići za izvoz u Tursku pa najjače mljekare u regiji, među kojima su i Dukat i Vindija, ne bi trebale strahovati od jačanja konkurencije. BiH ima ugovor o bescarinskom izvozu u Tursku pa se Zottov potez i čini logičnim. Ipak, za očekivati je da će se i dalje zaoštravati tržišna utakmica među mljekarskim industrijama u regiji. Iako se sve donedavno činilo da će srbijanske mljekare Imlek biti prodane Campini, Salford na kraju nije potpisao ugovor sa Nizozemcima. To sad i ne isključuje mogućnost da Salford opet uđe u pregovore s francuskim Lactalisom, koji je vlasnik Dukata. Zott je na hrvatskom tržištu prisutan još od 1992. godine, a njegovu je distribuciju prva u nas imala tvrtka Stanić, da bi mu je prije nekoliko godina oteo koncern Agrokor. Riječ je o distribuciji oko 50 proizvodnih jedinica, s tim da za neke od njih Agrokor pruža i marketinšku podršku. Lani je najavljeno da bi se poslovna suradnja između Zotta i Agrokora mogla još produbiti na način da Abc sir, koji proizvodi tvrtka Belje, a koji posljednjih godina bilježi rekorde u proizvodnji, Zott mogao plasirati na tržišta gdje i sam izvozi. Zott je poznat po proizvodnji jogurta, deserta i sireva a riječ je o obiteljskom koncernu koji izvozi u više od 75 zemalja diljem svijeta. Prema podacima s njihove web stranice, Zottovi neto prihodi tijekom 2011. godine iznosili su 815 milijuna eura, a koncern zapošljava 1810 djelatnika. Zott je lani preradio više od 860 milijuna kilograma mlijeka. Usporedbe radi, u čitavoj Hrvatskoj je lani otkupljeno nešto više od 620 milijuna kilograma mlijeka. Vindija izvan Hrvatske nema proizvodnju mlijeka, a nedavno je iskazala interes da investira 15 milijuna eura u mljekaru u Senti. Dukat je mljekaru u Gradčcu kupio 2007. godine, a ima i niz pogona u regiji – od tvornice Somboled u Srbiji do mljekare Ideal Šipka u Makedoniji, La Dorne u Rumunjskoj… Dukat ne mora brinuti ne samo zbog razgranate proizvodnje u regiji, nego i zbog činjenice da ima itekako jakog vlasnika u pozadini. Prihodi Lactalisa, naime, trenutno iznose 15 milijardi eura.
Teo Vujčić
Čovjek koji dijeli savjete Zottu
Zanimljivo je da je konzultant Zotta na ovom projektu Teo Vujčić, nekadašnji direktor proizvodnje u Dukatu. Vujčić je neko vrijeme radio i u Imleku, srbijanskoj grupaciji mljekara u vlasništvu Salforda te u konzutlantskoj kući AT Kearney. Do Tea Vujčića u četvrtak nismo uspjeli doći kako bi doznali više detalja o Zottovoj tvornici.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.“jaka pozadina”; aludira se na političko-financijsku pozadinu spremnu da pumpa novce u tvrtku koja zapadne u probleme kad god to zatreba.
to sasvim sigurno neće spasiti dukat, nego samo znanje i iskustvo rada u konkurentskom okruženju, jer nekomunističke “pozadine” sigurno neće upumpavati novac u nešto što ne može opstati na tržištu.
dok je to u hrvatskoj na razini skandala, u zemljama koje su bliže zapadnom mentalitetu od hrvatske, kao što su bih, azerbejdžan i obala bjelokosti, nije neobično da tvrtke posluju jedna uz drugu i bore se na tržištu, umjesto da ostvaruju regionalne monopole uz pomoć lokalnih partijskih “sekretara”, koji drže cijele regije zamrznute u vremenu.
ubrzo će najdinamičnije vijesti u poslovnom biti one o investicijama u bjelorusiji i kazahstanu, jer se naprosto ni o čmu drugom neće imati pisati.
Uključite se u raspravu