Unatoč financijskoj krizi, tvrtke i dalje ulažu u regiju oko Ženevskog jezera, a razlog je jednostavan: plaćaju manje poreza. Tvrtke iz Europe, Sjedinjenih Američkih Država, a odnedavno i iz Azije, privlače niske stope poreza, slobodni otpis dugova i fleksibilni zakoni o radnoj snazi. I stvarno je divno: ove se godine, prema istraživanju konzultantske tvrtke Mercer, Ženeva našla na trećem mjestu, iza Beča i Züricha, prema indeksu kvalitete življenja.

Priljev novih tvrtki donio je zaradu, nova radna mjesta i druge koristi. No, rast je povećao troškove življenja, a prema riječima nekih, smanjio kvalitetu života. U listopadu je vodeći ženevski političar izjavio da je grad dosegnuo gornju granicu što se tiče priljeva velikih stranih tvrtki. “Ne znam bismo li spremno prihvatili tvrtku koja ima 5000 zaposlenika”, kaže PierreFrançois Unger, gradski pročelnik za gospodarstvo i zdravstvo, naglasivši posebno manjak stambenih prostora. Međutim, gradske vlasti probleme uglavnom prikazuju kao manje bitne. “Dosad još nismo imali novu tvrtku koja ima 5000 zaposlenika”, kaže Daniel Loeffler, voditelj Ureda za gospodarski razvoj grada. “Kad se osniva nova središnjica ili uslužni centar, obično se radi od 20 do 50 ljudi, a veći projekti narastu do 100 ili 200 ljudi.” Prema podacima iz njegova ureda, u Ženevi svoje predstavništvo ima 569 međunarodnih tvrtki, uključujući brojne hedge fondove i Procter & Gamble koji ovdje zapošljava 3000 ljudi. Yahoo, McDonald’s i Nissan također su smješteni u Ženevi, a ovdje se nalazi i 20.000 dužnosnika iz drugih zemalja i svjetskih organizacija. Ženeva glavnim konkurentima u privlačenju tvrtki smatra Amsterdam, Bruxelles, Dublin i Dubai. Loeffler kaže da je interes porastao nakon izlaska iz recesije. Internetska tvrtka Alibaba prva je kineska tvrtka koja je ovdje otvorena 2007. godine. Nakon toga uslijedila je Bank of China. Navodno se sprema i naftna kompanija Brightoil. Ženeva i kanton u kojemu se nalazi prostiru se na 282 četvorna kilometra, a na tom prostoru živi 460.000 ljudi. Procjenjuje se da će do 2030. godine broj porasti na 540.000. Oko 40 posto ljudi koji ovdje žive su stranci. Potpuni zastoji prometa su česti, a zbog prenapučenosti su se neke nove tvrtke smjestile u obližnjim gradovima. Manjak stambenog prostora doveo je do porasta cijena.

Četvorosobna kuća u centru Ženeve iznajmljuje se za 9500 franaka ili 9507 dolara mjesečno, a to je cijena bez režija i drugih troškova. Ima stranaca koji žive u Francuskoj i putuju do posla u Ženevu. Vlada je pokušala reagirati tako što lokalnim građevinskim projektima uredske prostore prenamjenjuje u stambene, a osim toga provedeni su zakoni koji dopuštaju da se u pojedinim stambenim naseljima dograde dodatni katovi. Usto, postoje planovi za povećanje tramvajskih i željezničkih mreža i usluga. Ženevska porezna struktura doima se složenom, s obzirom da se plaćaju komunalni, kantonski i savezni porezi. No, na kraju, čini se, tvrtke ipak uspijevaju uštedjeti. Stopa poreza za tvrtke polako se popela na 24 posto, kaže Andro Orler, partner u odvjetničkoj tvrtki Tavernier Tschanz, ali dodaje da se radi o “početnoj stopi”. Tvrtke mogu dobiti djelomično ili cjelokupno oslobođenje od plaćanja poreza na rok od 10 godina ako ispune određene uvjete, a jedan od njih je otvaranje novih radnih mjesta, koji im može smanjiti poreznu stopu za 7,8 posto. Prema podacima konzultantske tvrtke BAK Basel, efektivni porez na dohodak društva prošle je godine u Hong Kongu iznosio 9,7 posto, u Londonu 27,7 posto te 34,1 posto u Lyonu. “Mnogi bi rado ovamo premjestili poslovanje”, kaže Per Harkjaer, izvršni direktor tvrtke United Coffee, koja je svoje europsko sjedište premjestila iz Nizozemske u Ženevu. “Skupo je. Stambeno pitanje i obrazovanje mogu biti problem. No, zasad su se naši ljudi snašli.”

Matthew Saltmarsh