Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Mustafa Mujezinović i direktor Bosnalijeka Edin Arslanagić razgovarali su o najavi Vlade FBiH da proda svoj vlasnički udjel u Bosnalijeku, vodećoj farmaceutska kompanija u BiH koja svoje proizvode izvozi na tri kontinenta, s asortimanom od gotovo 200 razlicitih proizvoda. Federacija BiH nije većinski vlasnik ove tvrtke, ali je s 19,26 posto dionica najveći pojedinačni dioničar jedne od najprofitabilnijih bh kompanija.

Mrtav kapital
Imajući u vidu strateški znacaj farmaceutike u ukupnom razvoju BiH, premijer Mujezinović i direktor Arslanagić su se dogovorili da će biti odabrana najbolja metoda prodaje u bliskoj suradnji Vlade Federacije i Bosnalijeka.“Naš cilj je osigurati novac za Federaciju, ali na način koji ce omogućiti razvoj Bosnalijeka i time dobit za ukupni rast bh. ekonomije , izjavio je tijekom sastanka federalni premijer Mujezinović.Sugovornici su se suglasili da je obostrani interes odabir partnera koji će doprinijeti međunarodnim razvojnim ciljevima tvrtke i jačanju njene pozicije na tržištima srednje i istočne Europe.Federalni premijer time je počeo ostvarivati svoja obećanja data prigodom preuzimanja dužnosti početkom srpnja da će Vlada prodati manjinske udijele u bh kompanijama kako bi pokrila dio deficita u federalnom proračunu. Taj novac, kazao je tada Mujezinović ne bi trebao ići u neproduktivnu javnu potrošnju, nego u kapitalne javne projekte.Premda je najavljivano kako će se manjinski udijeli u tvrtkama najvjerojatnije prodavati putem Sarajevske burze iz priopćenja sa sastanaka premijera Mujezinovica i direktora Bosnalijeka Arslanagića nije posve jasno koji modal prodaje će biti odabran.Ekonomski stručnjaci već duže vrijeme upozoravaju Vladu Federacije BiH kako su njezini manjinski udjeli u četiri kompanije: Bosnalijeku, Sarajevo osiguranju, Tvornici duhana Sarajevo i Energopetrolu, zapravo mrtav kapital. Vlada, naime, kao manjinski vlasnik ne može presudno utjecati na raspodjelu dobiti, koja se uglavnom reinvestira pa u federalnu blagajnu stiže vrlo malo novca. Slažu se da je jedini način da vlada financijski iskoristi svoje udijele u tim tvrtkama tako da ih proda putem burze.

Oživljavanje burze
Burzovni stručnjaci pak kažu kako bi takva odluka izazvala veliko zanimanje stranih ulagača i oživjela Sarajevsku burzu jer je riječ o profitabilnim tvrtkama. Primjerice, sarajevski Bosnalijek prošlu je poslovnu godinu završio s dobiti od čak 8,2 milijuna KM, a izvoz je povećan nevjerojatnih 73 posto na godišnjoj razini. Usto je Bosnalijek zadržao vodeću poziciju i na tržištu BiH. Od ostvarene dobiti, medutim, samo 2,2 milijuna KM je podijeljeno dioničarima, dok je ostatak izdvojen u fond rezervi ili reinvestiran.Bosnalijek, najveći industrijski proizvodač lijekova u BiH je osnovan 1951. godine. Kompanija primjenjuju najviše svjetske standarde za farmaceutsku industriju, zahtijeve Američke i Europske farmakopeje, principe GMP-a i GLP-a. Kao svjetsko priznanje za ukupno poslovanje i predanost kvalitetu, Bosnalijeku je 2002. godine na 14. Internacionalnoj konvenciji kvaliteta B.I.D. – QC 100 u Londonu dodijeljena Zlatna Kruna Kvalitete. Tvrtka je pridobila povjerenje farmaceutskih kompanija svjetskog glasa s kojima posluje – Eli Lilly, Novartis, Hoffmann-La Roche. Bosnalijek trenutno ima oko 580 zaposlenih od kojih oko 50 posto s visokim obrazovanjem.

Energoinvest

Transparentna privatizacija
Premijer Mujezinović razgovarao je i s vršiteljem dužnosti direktora Energoinvesta Džemailom Vlahovljakom. Razmotrena je premijerova inicijativa o procesu privatizacije Energoinvesta. Zajednički je zaključeno da ako Vlada FBiH donese odluku o privatizaciji ove tvrtke proces mora biti dokraja transparentan. To znači da ce ekspertni tim utvrditi minimalnu cijenu ispod koje ova kompanija nece biti prodana.